Bebys
|
Sto godina (ne)pravdeZnate li tko je ova žena? 'Oni koji su se svojom čašću pred licem čovječanstva obavezali na oslobođenje, ne smiju dopustiti da cijela jedna polovina ljudskog roda zbog ekonomske i socijalne zavisti bude osuđena na ropstvo. Ukoliko je cilj da žena postane slobodno ljudsko biće, onda ženama ne treba oduzimati rad, ni ograničavati oblasti u kojima one mogu raditi', govorila je Clara Zetkin još 1889. godine. Tada je, naime, trebalo agitirati za ono što se danas čini bjelodanom činjenicom: da žene imaju jednaka prava kao i muškarci, da za svoj rad trebaju biti plaćene jednako kao i muškarci, da imaju pravo glasa na izborima. Godinama poslije, na Međunarodnoj konferenciji socijalistkinja održanoj u Kopenhagenu 1910. godine, socijalistkinja Clara Zetkin predlaže zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Taj dan je 8. ožujka, dan koji se kod nas do početka devedesetih slavio kako se danas npr. obilježava iskomercijalizirano Valentinovo. Čestitajte Dan žena! (04.03.2010.)više Štoviše, u bivšoj Jugoslaviji nije bilo ni Valentinova ni Majčinog dana: obilježavao se Dan žena, i to je bila prilika u kojoj su djeca majkama pisala sastavke i čestitke, a muškarci i poslodavci 'poklanjali' skraćeni radni dan i cvijeće. Devedesetih je praksa slavljenja 8. ožujka prestala, zbog tada nezgodne povezanosti sa socijalističkim pokretom, pa je iz uma mladih generacija nestala i svijest o tome kako je i koliko trnovita bila borba za prava koja se danas, naoko, čine ostvarenima. Podsjetimo uostalom da su žene u Jugoslaviji, pa i u Hrvatskoj, pravo glasa na izborima dobile tek 11. kolovoza 1945. godine! No, iako se nominalno danas mnoga prava jamče, u praksi su ona još uvijek daleko od idealnog. Naime, razni oblici nasilja i diskriminacije nad ženama još su uvijek realnost, a to se najbolje može vidjeti i analizom stanja na tržištu rada. Od 310 tisuća evidentiranih nezaposlenih osoba u siječnju ove godine na Zavodu za zapošljavanje, 55,6% je žena. Gašenje tradicionalno ženskih radnih mjesta (u tekstilnoj industriji i trgovini) nerijetko se shvaća manje tragičnim nego gašenje muških radnih mjesta. Po podacima Zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva još za 2007. godinu bila je 18,7% za žene, što znači da je taj postotak žena imao neto dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Po podacima iz 2009. godine, žene su u prosjeku imale 760 kuna manju plaću od svojih muških kolega: više plaće imale su samo u sektoru rudarstva i građevine. Također, u Hrvatskom saboru tek je 21 posto žena, dok udio žena u lokalnoj vlasti iznosi 10,7 posto (vijećnice u gradskim i općinskim vijećima 2009. godine). U Zagrebu i Hrvatskoj općenito malo je ulica i javnih površina imenovanih u čast znamenitih žena, što je također određeni pokazatelj stanja sredine. Tako je i junakinja s početka priče početkom devedesetih izgubila svoju Aleju, koja se nalazila na zagrebačkoj Savici, što je također pomoglo brisanju njenog imena iz javnog diskursa. Točno, poručuje Ženska mreža Hrvatske: Republika Hrvatska ženama duguje ravnopravnost na tržištu rada, seksualnu edukaciju u školama, nediskriminativni zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, osviješten tretman nasilja protiv žena, sekularnu državu... To su samo neke od stavki koje u borbi za potpuna ženska prava još nisu ostvarena, pa se zato u Zagrebu i organizira prosvjedna akcija pod nazivom 'Neostvarena ženska prava – dug države ženama'. Uostalom, borba za prava i jest poanta Međunarodnog dana žena, a ne parfemi, cvijeće i sindikalni izleti iz prošlih vremena. Zato, ako ste u Zagrebu i imate vremena, nemojte se sramiti doći u 11 sati ispod Kamenitih vrata i pridružiti se povorci žena, ili se makar zabaviti na osmomartovskom žuru u Močvari, pod nazivom 'We live longer!', gdje će vas uveseljavati ženske snage underground domaće i strane scene, i prvi domaći lezbijski zbor Le Zbor. I sretan vam Dan žena! M.P. 08.03.2010.
|