osobno
|
...i još malo... Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenčadi i u djece do druge godine života te je to najčešća alergijska reakcija u djece te dobi. To se tumači činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka obično prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt. Na sreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna pojava. Oko 85% djece u kojih je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko, prestaje biti alergično do treće godine života te može konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica. Prehrana majčinim mlijekom stoga je najbolji način izbjegavanja pojave alergija na kravlje mlijeko. No, bitno je napomenuti da, ukoliko je beba alergična na kravlje mlijeko, a majka pije mlijeko i/ili uzima mliječne proizvode, čak i male količine, bjelančevine kravljeg mlijeka koje se nalaze u majčinom mlijeku, mogu izazvati alergijske reakcije kod bebe. Stoga se u takvim slučajevima preporučuje izbjegavanje konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda, što pobija ukorijenjeni mit kako "mlijeko stvara mlijeko"; važno je piti dovoljno tekućine i dojiti na zahtjev. Osim mlijeka, namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su jaja, ribe, rakovi i školjke, svinjetina, žitarice, soja, rajčice, crveni luk, kupus, citrusno voće i sokovi, jagode, kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci i čokolada. Alergijske reakcije na hranu nerijetko su uzrokovane dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama. Česta je pojava na farmama da se životinjama u prehranu dodaju antibiotici koji kasnije, pri konzumaciji takve hrane, kod osjetljivih osoba mogu izazvati alergije. Važno je istaknuti da majčina prehrana treba biti raznolika i ne treba se suzdržavati od konzumacije bilo kojih namirnica sve dok ne primijeti da određene namirnice izazivaju alergije, tek tada je preporučljivo izbjegavati takvu hranu. Dijagnoza i liječenje Za alergije nema lijeka. Najlakši i najjeftiniji način je izbjegavanje hrane koja izaziva alergiju tj. eliminacijska dijeta. Neizravan dokaz alergije na neku od namirnica je upravo eliminacijska dijeta, tj. nestanak alergijskih tegoba nakon izostavljanja pojedinih namirnica. Otkrivanje koja hrana izaziva alergiju težak je, ali isplativ proces. Preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i simptoma. Pri tome je bitno napomenuti da neke bebe reagiraju već nakon nekoliko minuta, no općenito se simptomi pojavljuju nakon 4-24 sata. Kod većine beba će se stanje poboljšati već 5-7 dana nakon što majka prestane s konzumacijom hrane koja je izazvala alergiju. No da se potpuno uklone tragovi hrane koja je izazvala alergiju iz tijela majke i bebe treba i do 2 tjedna. Alergija na hranu se, kao i u drugim alergijskim bolestima, može dokazati kožnim testovima te određivanjem razine specifičnih IgE protutijela u krvi bolesnika. Najvažniji test za dokaz alergija na hranu je provokacijski test. Bolesniku se, prema određenom protokolu, daju namirnice za koje se sumnja da su uzrok alergije te se prati mogući nastanak alergijskih simptoma. Druge opcije liječenja alergija uključuju lijekove i imunoterapije, a spomenuti alergijski testovi dragocjena su pomoć u otkrivanju uzročnika preosjetljivosti. Ukoliko u obitelji postoji sklonost prema alergijama, bilo kod roditelja ili kod starije djece, majke žele pomoći budućem djetetu unaprijed.
_____________________________
Biti manjina nekad nije najpametnije, al'' je to mnogo bolje nego biti većina, ako je većina ovakva kakva je. Ne dajte se primitivcima. Ova bajka će se završiti. Pretvorićemo se u bundeve, u miševe, u konje... A miševi smo već i ovako.
|