|      
Želiš odustati?
Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s posljedicama.
Ukoliko potvrdiš odustajanje na tvoje ćemo osobno računalo postaviti cookie kako bismo te pri dolasku na portal tijekom natjecanja od 17.-23.12., prepoznali i omogućili ti nesmetano korištenje portala, bez prikazivanja ikona sponzora odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, morat ćemo ti oduzeti sve prikupljene bodove. Odustajanjem, nažalost, gubiš i pravo na osvojene nagrade.

Želiš li još uvijek odustati?
Ringeraja.hr koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.
Korisnici na ovoj temi: nitko
  Odštampaj
Stranica: [1]
Korisnik
Poruka << Starija tema   Novija tema >>
   Prehrana i adhd
22.7.2010 9:29:04   
mirna
Vidim da imamo ovdje i neke strucne ringerajkeuser posted image pa me zanima da li zna netko nesto o vezi izmedju prehrane i pojavnosti adhd. Ja sam negdje nesto procitala o tom, mislim da sam cak procitala da je i prehrana trudnice od vaznosti.  Spomenule ste omega tri masne kiseline kao pomoc... da li zna netko nesto vise o tom?
Neposredna veza do poruke: 1
   RE: Prehrana i adhd
22.7.2010 15:53:30   
mirna
Pronasla sam ovo na webu...

         

ADHD I PREHRANA



Zanimljiv pristup rješavanju ADHD poteškoća nudi specijalist pedijatar alergolog dr. Doris J. Rapp koja pad koncentracije, nemogućnost održanja pozornosti i stalnu potrebu za akcijom vidi, između ostalog, i u hrani koju dijete konzumira.

Kada govorimo o osjetljivosti na hranu kod hiperaktivnog sindroma, valja naglasiti da se radi o još uvijek nedefiniranom mehanizmu.

Doris J. Rapp jedna je od začetnica teorije o povezanosti alergije/netolerancije hrane s pojavom sindroma hiperaktivnosti. Rapp je, naime, tijekom svoje prakse uočila psihičke promjene i promjene ponašanja djece nakon konzumacije određene namirnice. Osim vanjskih znakova (podočnjaci, crvenilo ušiju i lica), zabilježila je značajne promjene ponašanja.

I sama klasična alergija na hranu krije mnoge kontroverze i nedoumice. Na primjer, dijete alergično na ubod pčele će uvijek reagirati hipersenzintivno, dok je s hranom situacija nešto drukčija.

Ponekad konzumacija neke hrane izaziva dramatičnu reakciju, a drugi put prođe bez ikakvih simptoma. Moglo bi se reći kako u organizmu postoji određeni potencijal kojim uspijeva potisnuti alergičnu reakciju, ali u doticaju s više alergena ili s većom koncentracijom jednog alergena, obrana organizma jednostavno pada. Vjeruje se da ulogu zaštitnika organizma igraju IgG antitijela te da njihovo stvaranje potiču male količine alergena.

Na tome se zasniva i terapija hipersenzibilizacijom, gdje se pojedincima daju manje doze alergena te se kroz određeni period povećavaju navedene doze. Na taj način organizam sam stvara toleranciju na tu vrstu, u ovom slučaju, hrane. Ista se situacija događa spontano i u svakodnevnom životu - organizam se postupno navikava, ali sve do trenutka kada imunološki odgovor organizma biva suprimiran uslijed bolesti ili nekih drugih poremećaja i stanja (veliki fizički ili psihički napor), odnosno do trenutka kada se organizam suoči s velikom dozom antigena.

Rapp je tim mehanizmom pokušala objasniti i hiperaktivni sindrom. Kojom dijagnostičkom metodom? U slučajevima kada je, na primjer, u testiranjima koristila ekstrakt jaja, kod djece je dolazilo do nagle promjene ponašanja, gubitka koncentracije, koordinacije, koja se, posebno kod školske djece, izražavala kroz poremećaj rukopisa.

Ista skupina djece nije imala nikakvih poteškoća u okolnostima kada nisu određeno vrijeme bili u kontaktu s namirnicama koje dovode do pojave sindroma hiperaktivnosti kod djece.

Zaključak je bio kako su djeca veselija, zadovoljnija, koncentriranija i staloženija ukoliko im je prehrana prilagođena rezultatima dobivenim laboratorijskim pretragama netolerancije hrane.

Prehrambene su namirnice, pak, koje najčešće uzrokuju promjene ponašanja što ih prepoznajemo kao sindrom hiperaktivnog djeteta, tvrdi Rapp, žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, soja, jaja…

Napominjem da se znanstveni medicinski krugovi nisu usuglasili vezano za ovu metodu provokacije, ali je evidentno da jedan od uzroka hiperaktivnosti moramo tražiti i u spektru namirnica koje dijete konzumira.

(Odgovor članu mirna)
Neposredna veza do poruke: 2
Stranica:   [1]
Stranica: [1]
Idi na:







Anketa

Za mame dojilje.
пеперутка16

Malo čudno pitanje ali me zanima: da li su mame dojilje probale vlastito mlijeko?

Oznake

Sve najbolje!