|
novamama -> RE: Od kada kravlje mlijeko? (7.4.2009 21:27:08)
|
Između ostalog, protiv kravljeg mlijeka sam i zbog ovoga (barem za djecu), lijepo vas molim da budete strpljivi i pročitate do kraja[image]http://www.ringeraja.hr/forum/smileys/smiley1.gif[/image]
Isječci iz knjige Fit for Life - Harvey & Marilyn Diamond
U Sjedinjenim Državama troši se više mliječnih proizvoda nego u bilo kojoj zemlji svijeta. U istraživanju časopisa Grocers Journal of California iz rujna 1982. godine objavljeno je da su mliječni proizvodi najkonzumiranija hrana. Samo je 6% Amerikanaca izjavilo da ne uzimaju mlijeko ni u kakvom obliku.
Ako su mliječni proizvodi tako dobra hrana, a mi ih u Sjedinjenim Državama jedemo više nego drugi, zar ne bismo trebali biti najzdravija nacija? Los Angeles times je u travnju 1981. objavio tvrdnju Richarda O. Keelera direktora razvoja programa Predsjednikova savjeta za fizičko zdravlje, da američki radnik prednjači u degenerativnim bolestima.
Kao i u bjelančevina, ovdje također postoji velik broj podataka koji povezuju prehranu mliječnim proizvodima s bolestima srca, rakom, artritisom, migrenama, alergijama, infekcijama uha, prehladama, astmom, dišnim smetnjama, te mnoštvom drugih problema kako su dokumentirali Hannah Allen, Alec Burton, Viktoras Kulvinskas, F.M. Pottenger, Herbert M. Shelton i N.W. Walker.
U jedno možete biti potpuno sigurni; mlijeko je američka politička hrana. Prema Los Angeles Timesu mliječna se industrija subvencionira sa čak tri milijarde dolara godišnje. To su 342 tisuće dolara svakog sata da bi se kupilo mliječne proizvoda vrijedne milijarde dolara koji vjerojatno nikad neće biti konzumirani. Ta količina stoji u skladištima i prodaja. Samo račun za skladištenje viškova koji nekad neće biti iskorišteni iznosi četrdeset i sedam milijuna dolara godišnje. Potražnja za mliječnim proizvodima realno pada jer postaje sve jasnije da se ne radi o savršenoj hrani kako su nas učili.
No proizvodnja se nastavlja. Budite uvjereni da je većina publiciteta o dobrobiti mliječnih proizvoda komercijalno motivirana. Los Angeles Times je u ožujku 1984. objavio kako je ministarstvo poljoprivrede odlučilo započeti sa 140 milijuna dolara vrijednom reklamnom kampanjom da bi motiviralo veću potrošnju mlijeka i time smanjilo ogromne i skupe viškove. Iako je pravi razlog kampanje smanjenje viškova, reklame us bile takve da nas uvjere u takozvane dobrobiti mlijeka.
Krave ne piju kravlje mlijeko. Zašto ga ljudi piju? Pokušajte razumno odgovoriti na to pitanje. Što ljudi rade pijući kravlje mlijeko? Ponudite li odrasloj kravi kravlje mlijeko, onjušila bi ga, ali bi se sigurno odlučila za travu. Je li stvoritelj želio da jedino ljudi budu vrsta koja treba piti kravlje mlijeko? Razumljivo, pije ga i telad, no svrha mlijeka je da hrani mladunčad vrste. Niti jedna odrasla životinja to neće učiniti , osim naravno domaćih životinja čiji su prirodni nagoni gotovo izmijenjeni. U početnoj fazi života svi se sisavci hrane mlijekom majke. Kod ljudi, mlijeko majke nakon početne faze zamjenjuje kravlje. Drugim riječima, na Zemlji postoji jedan jedini sisavac koji je cijelog života dojenče: čovjek. Zašto? teško je, naravno, objektivno se pozabaviti ovom temom zbog svih oprečnih podataka kojih u ovom slučaju ima i previše.
Jeste li ikad vidjeli žirafu kako doji zebru? Ili kobilu kako doji psa? Ne? Jeste li ikad vidjeli kravu kako doji čovjeka? Sva tri primjera jednako su apsurdna, no ovo zadnje ste morali vidjeti jer sigurno znate nekog tko pije mlijeko ili jede mliječne proizvode. Ne izgleda nimalo čudno kad netko popije malo mlijeka iz čaše, no što biste pomislili da vozeći se kroz selo ugledate nekog kako siše kravu? Biste li se pridružili toj osobi na kravljem vimenu? Ne? A da vam netko donese mlijeko u čaši? Šalim se, naravno, no to se čini smiješnim stoga što logika, nagon i razum čovjeka mogu spriječiti da pije mlijeko nije li mu ono, takoreći, pruženo na pladnju.
Činjenice su u jednom jasne: kemijski je sastav kravljeg mlijeka drukčiji od ljudskog. Da vaša utroba može govoriti pitala bi vas što radite u blizini krava.
U mlijeku se nalazi tvar poznata kao kazein kojeg u kravljem mlijeku ima tri stotine puta više nego u ljudskom. Kazein služi za razvoj jakih kostiju. On se u želucu zgrušava, tvori velike, čvrste i teško probavljive ugruške čemu je kravlji probavni sustav prilagođen. Kazein na ljudski organizam čini veliki pritisak koji na njega troši puno energije. Ta zgrušana masa također se lijepi na stjenke crijeva sprečavajući tako apsorpciju hranjivih tvari. Rezultat je tromost. Osim toga, nusproizvodi probave mlijeka ostavljaju u tijelu puno otrovnih tvari koje su vrlo kisele. Kazein je, ako niste znali, baza jednog od najjačih ljepila u drvodjelstvu.
Dr. Norman W. Walker, prije spomenuti stodevetogodišnji znanstvenik, ovu je temu proučavao više od pola stoljeća i smatra se stručnjakom za žlijezde. On navodi da je kazein važan čimbenik koji uzrokuje probleme sa štitnjačom. Činjenica je da su mliječni proizvodi jako prerađena hrana i da sadrže tragove penicilina i antibiotika koji dodatno štete organizmu.
Mnogi su ljudi alergični na antibiotike, a lijekove nitko ne preporuča zdravima. Svatko treba nastojati uzimati što manje lijekova. Tijelo na njihovu razgradnju i uklanjanje troši energiju. Doktori Holmberg i Osterholm napisali su u časopisu New England Journal of Medicine da raširena praksa davanja antibiotika stoci ako bi se potaknuo njezin rast pogoduje stvaranju smrtonosne bakterije koja može zaraziti i čovjeka. Sedamnaest se osoba razboljelo, a jedna je umrla jer su u stadu iz Južne Dakote, odakle je potjecala stoka, davani antibiotici. (Holmberg, Osterholm u članku 'Drug Resistant Salmonella from Animals Fed Anitmicrobials'; New England Journal of Medicine, broj 311 iz 1984.) U Uvodniku je istog broja dr. Stuart Lewy, glavni urednik časopisa, napisao kako je došlo vrijeme da se prestanemo kockati s antibioticima. Premda je njihova uloga aditiva imala velik značaj za proizvodnju stoke u prošlosti, posljedice tog djelovanja prevelike su da bi se zanemarile. (Stuart Levy u članku 'Playing Antibiotic Pool'; New England Journal of Medicine, broj 311 iz 1984.) Istaknuto je kako su se pedesetih godina koristile tisuće kilograma antibiotika, a danas se govori o milijunima kilograma. Opasnost je tu!
Najveći problem kod probave mliječnih proizvoda je stvaranje sluzi u organizmu. Ona prekriva membrane što dovodi do sporog prodiranja ostale hrane. Vitalna se energija tako rasipa. Tako nešto treba ili ispraviti ili izbjegavati jer mršavljenje postaje dva do tri puta teže kad sustav bude preopterećen sluzi.
Jeste li ikad razgovarali s nekim tko svakih desetak riječi učini takav grleni zvuk kao da nastoji ukloniti sluz iz dubine nosa? Zvuči nešto poput 'slurf'! Kad slijedeći put sretnete taku osobu, upitajte je u kojoj se mjeri hrani mliječnim proizvodima. Šansa da će reći rijetko ili nikad je vrlo malena!
Neki ljudi ustraju na potrebi za mliječnim proizvodima zbog kalcija. Naše je mišljenje da je mlijeko glavni izvor kalcija i da će nam, ne budemo li ga uzimali, ispasti zubi ili puknuti kosti. Ponajprije, kalcij je u kravljem mlijeku vezan s kazeinom. Time se sprječava njegova apsorpcija. Drugo, većina uzima pasterizirane, homogenizirane ili na neki drugi način prerađene mliječne produkte. Tom se preradom smanjuje udio kalcija kojeg postaje teško iskoristiti. Uzimate li čak i sirove proizvode, oni su i takvi dovoljno štetni da se korist od njih može zanemariti. Biste li jeli listove duhana zbog velikog udjela aminokiselina u njima? Ljudski je organizam izuzetno prilagodljiv, ali kravlje mlijeko nije stvoreno za njega. (Herbert M. Shelton: The Hygienic Care of Children; Natural Hygiene Press 1970., Bridgeport, Connecticut; N. W. Walker: Diet and Salad Suggestions; Norwalk Press, 1971., Phoenix Arizona; Hannah Allen: The Life Science Health System; Life Science, 1984. Austin Texas)
Činjenica je da svo zeleno lisnato povrće sadrži kalcij. Orasi također. Sirove sjemenke sezama kao hrana sadrže najviše kalcija. Isto tako i većina voća sadrži dovoljno kalcija. Jedete li voće i povrće svakodnevno, a orahe povremeno, ne možete imati nedostatak kalcija. Njegovi su najbolji izvori sirove sezamove sjemenke, orasi, svo zeleno lisnato povrće i koncentrirano voće poput smokava, datulja ili šljiva. Ako ste i nakon ovoga zabrinuti, posipajte malo sezama po salati i povrću pa sigurno nećete imati nedostatak kalcija. Odakle krave dobivaju kalcij? Iz žita i trave. One posve sigurno neće piti mlijeko ili jesti sir da bi ga dobile.
Važno je razumjeti ulogu kalcija u organizmu. Jedno od njegovih najvažnijih djelovanja je neutralizacija kiseline u sustavu. Mnogi ljudi koji smatraju da pate od nedostatka kalcija nalaze se pod vrlo kiselom prehranom. Tada se velike količine kalcija koje takvom prehranom dobivaju troše pri neutralizaciji kiselina. Ironija je u tome što ljudi uzimaju mliječne proizvode zbog kalcija kojim se neutralizira učinak tih proizvoda. Namjera ne bi smjela biti punjenje organizma kalcijem, već promjena prehrambenih navika kako bi kiseline bilo što manje. Tako će se kalcij moći potpuno iskoristiti tamo gdje je namijenjen.
Proteklo mi petnaestogodišnje iskustvo govori da us mnoge alergije i dišni problemi, a pogotovo astma, izravno povezani s prehranom mliječnim proizvodima. Osobno sam pomagao mnogim ljudima u liječenju astme kao što su to činili i drugi stručnjaci iz prirodne higijene. Svi su pacijenti uzimali mliječne proizvode. Moja su zapažanja bila slična zapažanjima Beth Snodrass i dr. Herberta Sheltona. Isto stoji i za djecu s infekcijom uha koje su toliko česte u djetinjstvu da se smatraju normalnim. Svako dijete koje je imalo infekciju uha, usudio bih se reći, sigurno je bilo hranjeno mliječnim proizvodima. Ostala djeca rijetko imaju tu bolest. Poznajem mnogu djecu čiji su roditelji bili dovoljno mudri da ih toga oslobode.
Znam da ste čuli mnoge stručnjake koji tvrde da su mliječni proizvodi bitan dio zdrave prehrane. Postoje stručnjaci koji tvrde suprotno. Da biste se riješili nezadovoljstva, donesite sami odluku temeljenu na vašim saznanjima. Ima li smisla da se ljudi hrane kravljim mlijekom? Odgovor na to je ujedno i odgovor na pitanje biste li ili ne biste trebali jesti mliječne proizvode. Bez obzira u kakvom ih obliku jeli i kako ukusni oni bili vi zapravo sišete kravu. Ima li to smisla ili ne?
|
|
|
|