|
MaTana -> RE: Tvrtka P&G podupire sotonizam (28.11.2009 23:45:46)
|
IZVORNA PORUKA: MaTana
Ovo je iz Glasa Koncila
Ima li Procter & Gamble veze sa sotonizmom? Zanima me znali se je li P&G sotonski ili nije. Zbunjen sam zbog nedavne sudske presude da nije. Čuo sam da je »Glas Koncila« svojedobno objavio kako vlasnik međunarodne kompanije Procter & Gamble koja se skraćeno naziva i samo P&G (proizvođač dječjih pelena »Pampers« i četrdesetak drugih kozmetičkih preparata) novčano podupire Sotonističku crkvu i da ne bi trebalo kupovati proizvode te tvrtke. Pitanje me je zagolicalo pa vas molim da protumačite o čemu je točno riječ i kako bih se kao vjernik prema svemu tome trebao postaviti. Čitatelj iz Zagreba redovito pojavljuju u američkim medijima. Očito je da nikakvo objašnjenje nije u Istina je da je Glas Koncila, može se reći već davne 1993. (upravo u broju 19, od 9. svibnja) na posljednjoj stranici objavio tekst pod naslovom »Savez sa Sotonom«. Tekst je, objavljen jer su podaci bili zanimljivi kao osobita rijetkost da netko od istaknutih ljudi iz javnoga života javno priznaje svoje novčano podupiranje Sotonističke crkve, prenio »Nedjeljni list« iz švicarskoga katoličkog glasila kako je generalni direktor te kompanije javno pred televizijskim kamerama izjavio da je sklopio savez sa Sotonom i da je velik dio dobitka založio za Stonističku crkvu. Glas Koncila je to prenio pouzdavajući se u svoj izvor - švicarski crkveni list. No, kasnije se ispostavilo, i to je već objavljeno u Glasu Koncila, da je taj švicarski katolički list nasjeo anonimnom letku koji je zacijelo lansirala – nelojalna konkurencija. Osobita jaka kampanja protiv te tvrtke, upravo zbog tobožnjih veza sa sotonizmom, razvila se 1993. u Poljskoj i Njemačkoj. Američki katolički nadbiskup Cincinnatija Daniel Eduard Pilarczyk, na čijem je biskupijskom teritoriju je sjedište tvrtke P&G, tim je povodom pisao pismo poljskom primasu kardinalu Josephu Glempu: »Želim Vas izvijestiti da je Procter & Gamble vrlo ugledna firma ovdje u Cincinnatiju. Osobno poznajem njihovo poslovodstvo. To je poduzeće vrlo uspješno ne samo po kakvoći svojih proizvoda nego po časnim dobročinstvima u slučajevima koji to zaslužuju. Ne postoji ni najmanja osnova za tvrdnju da je Procter & Gamble upleten u đavolski kult. Ne znam kako je takva kleveta nastala, ali sliči na besmislice koje sestanju jednom zauvijek smiriti glasine. Ja ponavljam da je Procter & Gamble jedna vrlo odgovorna, dobrotvorna i javnosti otvorena skupina koja s đavlom nema ni trunka veze.« Na tu klevetu, koja se proširila i Njemačkom, reagirao je i kölnski nadbiskup kardinal Joachim Meisner koji je osobno pohodio sjedište tvrtke Procter & Gamble u Euskirchenu i izrazio potporu toj tvrtki i osudio nečasnu kampanju protiv nje. Također je izvještajna agencija kölnske nadbiskupije PEK objavila je 19. kolovoza 1993. članak u kojem razotkriva klevetu protiv tvrtke Procter & Gamble. I sama tvrtka poduzela je više pravnih koraka te je dobila na desetke parnica na kojima je dokazana kleveta nelojalne konkurencije. Sve navedeno, a to je već bilo objavljeno u Glasu Koncila, trebalo bi potencijalne kupce osloboditi nedoumica koje je izazvao prvi člančić pod naslovom »Savez sa Sotonom«. To više jer takav novinski članak, koji se ne bi temeljio i na, najbolje, sudski provjerenim činjenicama i u kojem vjerodostojni autoritet ne bi izričito nešto slično zahtijevao, ne bi trebao biti temelj za odluku o bojkotu određenih proizvoda. Naime, u gotovo svaki suvremeni proizvod uloženi su napor i umijeće brojnih ljudi koji na taj način, pošteno radeći, zarađuju za uzdržavanje svojih obitelji i pridonose brojnim zajedničkim društvenim fondovima i humanitarnim ustanovama. Osim toga, po klasičnom moralnom učenju kupac nije dužan prije kupnje proizvoda ispitivati kakav je moralni ili vjerski život osoba koje su sudjelovale u proizvodnji ili trgovanju proizvoda koji on želi kupiti. Dakle, i kao vjernik slobodno kupujte proizvode svake tvrtke ako ste uvjereni da su za Vaše potrebe dobri i da Vam odgovaraju druge okolnosti tih proizvoda. A, kao što je očito i iz ovoga slučaja, kleveta je na žalost moguća ne samo u međuljudskim odnosima nego i u gospodarstvu.
|
|
|
|