Bebys
|
Katar[link=http://limun.hr/UserDocsImages/katar.jpg][/link]Katar je polutok smješten sjeverno od obale Golfskoga zaljeva, oko 160 kilometara od granice Saudijske Arabije. Iako poluotok, Katar je cjelovita država i do svih njezinih područja može se doći s lakoćom. Okružen je nizom prelijepoga otočja prepunoga koralja i podvodnoga života. Većina države smještena je na razini mora, osobito njezin jugozapadni dio. Katar je poznat po jednome od najsnažnijih svjetskih gospodarstava, bogat je kulturom i poviješću, srdačnim ljudima, turizmom i prelijepim krajolicima. Zbog svega toga Katar je država koju bi trebao posjetiti svaki onaj koji za to ima prigodu.
Povijest Katara
Stoljećima je Katar imao vrlo važnu ulogu u pomorskoj trgovini s državama Golfskoga zaljeva pa sve do Dalekoga istoka. Klimatski su za Katar svojstvene česte pustinjske oluje, iznimno vruća ljeta i blagi povjetarac uz vrlo malo kiše. U unutrašnjosti države prosječna vlažnost zraka je niža nego u susjednim državama. Ljudi u Kataru žive tisućama godina pa je već u V. stoljeću prije Krista grčki povjesničar Herodot smatrao narod Canaanites izvornim stanovnicima Katara, a geograf Ptolomej prvi je pokazao na svojoj mapi Katar kao državu u arapskome svijetu. Do većih promjena dolazi sredinom VII. stoljeća nakon Krista, prodorom islama na poluotok Katar. Pod vodstvom arapskih kraljeva islam od tada postaje prihvaćena religija. Katarom od XVIII. stoljeća vlada obitelj Al-Thanis, koja se na vlasti održala do danas unatoč turskim osvajačima i kasnije britanskim kolonijalistima koji su bili dominatna snaga diljem Golfskoga zaljeva. U razdoblju vladavine Otomanskoga Carstva obitelj Al-Thanis nije imala veću ulogu, ali Turcima nije predala “u ruke” državu. Katar je 1916. godine potpisao ugovor o zaštiti teritorija s Britancima; kada dolazi do povlačenja Turaka s katarskoga teritorija. Sve do XX. stoljeća i nagloga procvata turizma stanovnici Katara su živjeli, a mnogi žive i danas nomadskim načinom života pa su beduinska plemena u
današnje vrijeme vrlo popularna među turistima. U Kataru je oduvijek bio razvijen ribolov i trgovina i to je jedna od
rijetkih država na svijetu u kojoj se biseri iz mora vade ronjenjem. Godina 1939. prekretnica je u daljnjemu razvoju Katara, kao i njegovome mjestu u svijetu. To je godina kada je na njegovu teritoriju, duboko u pustinji, otkrivena nafta, zahvaljujući kojoj je kasnije Kataru omogućen snažni uspon u gospodarstvu, te su tako stvoreni temelji za napredak na svim područjima života. Počevši od 1949. godine do danas Katar je jedan od najvećih izvoznika nafte u svijetu. Poslije su u Kataru pronađene goleme količine prirodnoga plina pa je tako uz naftu Katar veliki izvoznik i proizvođač plina. Značajna godina za Katar svakako je 1971. kada je država postala neovisna od britanske kolonije.
Praznici u Kataru
Katar ima veliku prednost u odnosu na ostale države u svome okruženju zahvaljujući iznimnome geografskom položaju. Naime, s obzirom na to da je smješten između Europe i Dalekoga istoka, danas je jedno od najčešćih odredišta velikih zrakoplovnih tvrtka čiji zrakoplovi slijeću u glavni grad Dohu na putuprema daljnjim odredištima. Katar tako ima dobru zaradu od turizma, počevši od turista koji su samo na proputovanju, jer mnoge agencije imaju sklopljene aranžmane da se putovanjem do krajnjega odredišta u Kataru ostaje dan ili dva. Osim nafte i plina, turizam je tako danas jedan od najvećih izvora prihoda te male, ali iznimno razvijene države. Katarski nacionalni hoteli (KNH) izvorno su blago u hotelijerstvu koje se po mnogočemu razlikuje u odnosu na poslovanje drugih hotela. Naime, oni su autohtoni, suvremeni, prilagođeni potrebama turista iz cijeloga svijeta i svim kulturama. Zahvaljujući inovativnomu pristupu hotelijerstvu, stanovnici Katara razvili su koncept pod nazivom
Praznici u Kataru, u sklopu kojega nude mnoge mogućnosti kako bi udovoljili potrebama sve većega broju gostiju. Praznicima u Kataru razvili su potpuni infrastrukturalni servis za turiste koji su došli samo na odmor i turiste koji se u Kataru samo poslovno. Naime, projekt je osobit po tome što u odnosu na većinu ostalih država poslovni ljudi dolaze na određeno vrijeme, obavljaju sastanke, sklapaju poslove i odlaze. Međutim, vlasti su učinile sve da poslovni ljudi nakon sklopljenoga posla provedu u Kataru i godišnji odmor, nudeći mnogobrojne mogućnosti za njih i njihove obitelji. Rijetki su oni poslovni ljudi koji samo dolaze u Katar, a da tamo ne provedu i svoje slobodno vrijeme. Projektom je takav aranžman sklopljen s najjačim svjetskim kompanijama tako da se sastanci dogovaraju u vrijeme koje se poklapa s godišnjim odmorima u bilo koje doba godine. Ono što nude jest i to da se nakon obavljena posla sudionici sastanaka mogu upoznati s naslijeđem te bogate države, provesti neko vrijeme s beduinima, upoznati se u potpunosti s načinom života i rada Katarčana te da slobodno vrijeme iskoriste na obali mora, uživajući u svim pogodnostima turizma. Iskustva turista koji su posjetili Katar su zadivljujuća. Većina je provela svoje slobodno vrijeme s domicilnim stanovništvom, istraživali su pustinju, kulturu nomada i upoznali su ih s najuzbudljivijim sportovima na vodi. Ali ne samo to. U Kataru postoji dugogodišnja tradicija sokolarstva pa svi turisti imaju mogućnosti vidjeti trening sokolova, ali i vrlo rijetku reprezentativnu pasminu lovačkih pasa. Rasne pasmine konja, na koje su Katarčani ponosni, opisani su već odavno u islamskoj književnosti.
Turizam
Skijanje na vodi, kupanje i sunčanje na čistim plažama, opremljenima svime onime što je turistima potrebno, samo su neke među brojnim mogućnostima koje su dostupne svim posjetiteljima. Osim boravka na plaži, turiste svakako oduševljava bogati jelovnik i posebno pripremljena hrana. Katarčani su iznimno ponosni na plodove mora, vrhunsku ribu i mnoge specijalitete koje prema preporuci vrhunskih kuhara pripremaju za svoje goste. Ugodne večeri, popraćene blagim povjetarcem, turisti provode u ekskluzivnim barovima gdje im je na raspolaganju vrhunsko osoblje. Katarski nacionalni hoteli u svome vlasništvu imaju ITT “Sheraton” hotele koji nemaju konkurenciju i poznati su po izvrsnoj kuhinji i iznimno vrhunskoj usluzi. U sklopu Praznika u Kataru u njihovoj bogatoj turističkoj ponudi je i razgledavnje glavnoga grada Dohe, otočja, povijesnih građevina, naftnih polja, utrka konja, utrka deva te mnoge druge zanimljivosti. Osoblje u turističkoj djelatnosti vrsno govori mnoge strane jezike, na usluzi su gostima u svako doba te promiču svoju državu diljem svijetu. Prema mnogim iskustvima, turisti se slažu u tome kako je njihovo turističko osoblje među najkvalitenijima u svijetu.
Katarski nacionalni muzej
Muzej je smješten na Cornicheu, a datira iz godine 1912. kada je bio rezidencija katarskih vladara. Posljednji koji je tamo obitovao bio je šeik Hamad bin Abdullah bin Jassim Al-Thani. Godine 1975. rezidencija je pomno i u potpunosti preuređena i prenamijenjena za muzej koji čini pet dijelova: stara palača, dio u kojemu je bila tadašnja državna uprava, lagune i kompleksi u čijemu su sklopu botanički vrt te dio u kojemu je predstavljen život mora. Među poznatim katarskim muzejima valja spomenuti Al-Wakarah, Al-Zubarah, Al-Khor, kao i ostale muzeje.
Obala i plaže
Na plaži Mesaieed je motel i četrdeset bungalova. Taj turistički kompleks udaljen je od Dohe samo 55 kilometara. U hotelu su samo luksuzne sobe i apartmani, a neki bungalovi sagrađeni su u stilu malih vila. Turistički kompleks vrlo je zanimljiv i zbog toga što su sve sobe u hotelu, bungalovima i vilama s pogledom na more. Na Mesaieedu nude mnogobrojne sportske aktivnosti, tu su brojni restorani, a u blizini su i kongresne dvorane.
Otok Tri palme
U blizini je glavnoga grada, a do njega se dolazi brodom. Na otoku su restorani, prelijepo uređena plaža, poznati coffieshop i igralište za djecu. Zabavni park Aladdin Zabavni park Aladdin na zapadnomu je dijelu uvale na kojemu ima više od osamnaest dječjih igrališta za sve dobne skupine.
Zoološki vrt
Zoološki vrt udaljen je dvadeset kilometara od Dohe, a u njemu obitavaju razne vrste sisavaca, reptila i ptica. U sklopu Zoološkoga vrata i prelijepo je dječje igralište.
Golf klub Doha
Ekskluzivni golf klub smješten je na zapadnome dijelu uvale, a taj internacionalni sport posljednjih je godina sve popularniji među stanovnicima Katara. Na golf igralištu do sada je organizirano nekoliko međunarodnih golf događaja i natjecanja uz prigodne programe. Osim golf igrališta, u Kataru je izgrađeno i nekoliko ekskluzivnih tenis i squash kompleksa.
Što se kulture tiče, valja posjetiti Nacionalno kazalište, muzej Al-Wajba, tvrđavu s koje su stanovnici Katara godine 1882. porazili Turke (vođa šeik Abdullah bin Jassin Al-Thani). Ostale poznate tvrđave su Al-Zubarah, tvrđava Doha, Murwab, Al-Shughb…
Država, narod i uprava
Zbog nedostatnih količina vode u Kataru se stanovništvo ne bavi uvelike poljodjelstvom. Doha, glavno gradsko središte, na istočnoj je obali poluotoka. Oko 40 posto naseljenika su Arapi Suni iz Wahabi islamskoga reformnog pokreta koji potječe iz Arabije, a osnovao ga je Muhammad ibn Abd al-Wahab. Ostale etničke skupine čine Pakistanci, Indijci, Iranci i Palestinci. Manje od petine populacije rođeni su Katarčani; većina radnika koji su zaposleni na poslovima vezanima za industriju nafte i plina su stranci. Arapski je službeni jezik iako je engleski u široj upotrebi. Katar je tradicionalna monarhija, a privremeni Ustav donijet je 1972. godine. Na temelju njega pozivali su na izbore za tridest pet mjesta u Savjetodavnomu vijeću (Shura), ali oni nisu održani pa je članove Vijeća imenovala vladajuća obitelj. Sadašnji emir, Sheikh Hamad bin Khalifa al-Thani, djelovao je na demokratizaciji političke strukture pa su 1999. godine održani prvi izbori za Gradsko vijeće i žene su dobile pravo glasa. Katar je član Arapskoga saveza, Ujedinjenih naroda i OPECA.
Gospodarstvo
Unatoč dobro razvijenomu stočarstvu i ribarstvu, u Katar uvoze većinu hrane; voće i povrće. Prema grubim procjenama, nafta i prirodni plin, osnovni temelji gospodarstva, donose 70 posto zarade od izvoza. Premda su ukupne naftne rezerve nešto skromnije u usporedbi s ostalim državama Perzijskoga zaljeva, Katar je jedan od najvećih svjetskih proizvođača prirodnoga plina. Golema rezerva plina North Field, podvodno polje sjevernoistočno od katarskoga poluotoka, počelo je s proizvodnjom plina 1990-ih. Proizvode se prirodni plin, sirova nafta, rafinirana nafta i petrokemijski proizvodi, a čelik, cement i umjetna gnojiva samo su neke raznolikosti u industriji Katara koja je u stalnomu porastu. Također, Katar je postalo regionalno bankovno središte. Građani Katara “po glavi” stanovnika imaju gotovo najveće prihode na svijetu.
Povijest
Područje koje pokriva Katar naseljeno je još od kamenoga doba. Nakon uspona islama u VII. stoljeću naše ere Katar je postao dio arapskoga kalifata, a kasnije i dio Otomanskoga Carstva, goleme države koju su u kasnomu XIII. stoljeću osnovala turska plemena u Anatoliji te su njome vladali potomci Osmana I., sve do konačnoga raspada 1918. godine. Sadašnja Turska bila je samo dio Carstva, ali pojmovi “Turska” i “Otomansko Carstvo” često su zamjenjivani.
Organizacija Carstva
U kasnomu XVIII. stoljeću Katar je bio pod vlašću Wahhabita iz regije današnje Saudijske Arabije, koje je kasnije istisnula, izgurala dinastija Al-Thani. Tijekom turske okupacije od 1871. do 1913. stariji članovi obitelji Al-Thani proglašeni su zastupnicima namjesnicima (guvernerima); kasnije je Katar postao britanski protektorat. Za Abdullaha bin Jassima al-Thanija kao emira godine 1971. Katar je stekao svoju neovisnost od Velike Britanije. Godine 1972. vladajućega emira Ahmada ibn Ali al-Thanija svrgnuo je s položaja njegov rođak Khalifa ibn Hamad al-Thani. Zauzvrat, njega je u lipnju 1995. svrgnuo njegov vlastiti sin i nasljednik Hamad bin Khalifa al-Thani kojemu se kao okrunjenomu princu pripisuje zasluga za pokretanje programa velike industrijske modernizacije. Godine 1981. Katar se pridružio susjednim državama u sastavljanju Vijeća zaljevske suradnje (Gulf Cooperation Council - GCC), kako bi osnažili veze u gospodarstvu između nacija koje sudjeluju u Vijeću. Stabilnost Katara bila je poljuljana iransko-iračkim ratom od 1980. do 1988. godine, dugotrajnim vojnim sukobom između Irana i Iraka. Službeno je počeo 22. rujna 1980. invazijom zapadnoga Iraka na iranski zemljani i zračni prostor premda su irački glasnogovornici tvrdili kako je Iran počeo s napadima topništva na iračke gradove od rujna. Tijekom 1980-ih spor u svezi zemlje s državom Bahrein oko otočja Hawar i plinskih polja u odjeljenomu moru buknuo je 1986., nakon čega dolazi do oružanog sukoba sa Saudijskom Arabijom 1992. zbog zajedničke granice. Ti sporovi u potpunosti nisu riješeni sve do 2001. godine. Rat u Perzijskome zaljevu: Prvi zaljevski rat, siječanj-veljača 1991., bio je oružani sukob između Iraka i koalicije 32 naroda, uključujući i Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju, Egipat, Francusku i Saudijsku Arabiju. To je bio rezultat iračke invazije na Kuvajt 2. kolovoza 1990.; Irak je tada anektirao Kuvajt, koji je svojatao dulje vrijeme. Irački predsjednik Saddam Hussein objavio je kako je invazija odgovor na preveliku proizvodnju nafte u Kuvajtu, a što je Irak stajalo procijenjenih 14 bilijuna dolara na godinu pri padu cijene nafte. Hussein je, također, optužio Kuvajt za ilegalno crpljenje nafte na iračkome naftnom polju Rumaila. Godine 1991. međunarodne koalicijske snage razmjestile su se na katarskomu tlu. Palestinci su bili protjerani iz Katara kao osveta za proiračko stajalište Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO). Koordinirajuće vijeće za palestinske organizacije, koje su osnovali Egipat i Arapski savez 1964. godine, a na početku je bio pod nadzorom Egipta. Sačinjen od različitih gerilskih grupacija i političkih stranaka (frakcija), PLO-om dominira Al Fatah, najveća skupina, čiji je vođa Yasir Arafat bio predsjednik PLO-a od 1969. do 2004. te je učvrstio palestinski nadzor nad organizacijom. Ostale skupine uključene u PLO su As Saiqua (potpora Sirije), i marksistički orijentirani Narodni front za oslobođenje Palestine (Popular Front for the Liberation of Palestine - PFLP). Nakon Zaljevskoga rata Irak je i dalje bio prijetnja naftnim interesima Katara; Katar je potpisao obrambeni pakt sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali je također obnovio odnose s Irakom. Prihvaćajući umjereni tijek akcije, Sheikh Hamad je kasnih 1990-ih ublažio cenzuru medija te je zahtijevao poboljšanje odnosa s Iranom i Izraelom. Također je polagano krenuo u demokratizaciju vlade i organizaciju uvođenjem izbora. Godine 2003. glasači su potvrdili ustav, osnivajući većinom izabrano savjetodavno vijeće s ovlašću provođenja zakona, podvrgnutih odobrenju (potvrdi, suglasnosti) emira; žene imaju pravo glasa i mogu voditi urede. Ustav će stupiti na snagu nakon javnoga proglašenja, što se, kao rezultat emirove podrške, odobrenja 2004. očekuje 2005. godine. Zračnu bazu Al Udeid, u središnjemu dijelu Katara, koristila je vojska Sjedinjenih Američkih Država od 2001. godine, a Američka centralna komanda osnovala je napredno sjedište u Kataru prije iračke invazije 2003. godine.
O državi
Katar je tradicionalni emirat kojim upravlja obitelj Al-Thani u suglasnosti s Vijećem ministara, imenovani savjetodavnim vijećem i izabranim gradskim savjetodavnim vijećem. Islamski ideali i vjerovanja vode brigu o održanju konzervativnih temelja običaja, zakona i postupaka te države. Katar je suvremena, razvijena država. Iznimno su povoljni turistički uvjeti - u pogledu objekata i smještaja.
Nasilje: Nasilje je ovdje rijetkost i uglavnom u pogledu toga ne postoje nikakvi problemi za posjetitelje Katara.
Bolnički objekti: Osnovna medicinska njega i lijekovi su dostupni u Hamad općoj bolnici (Hamad General Hospital) pod upravom vlade te u privatnoj Američkoj bolnici u Dohi. Liječnici i uprava bolnica često očekuju izravno plaćanje u gotovini za zdravstvene usluge.
Službeni naziv: Dawlat Qatar (Država Katar)
- ustavno uređenje: emirat
- površina: 11 437 km2,
- broj stanovnika 2003. godine 624 000
- gustoća naseljenosti: 55 st./km2
- glavni i najveći grad 2003. Ad-Dawhah (Doha) (264 000 st.)
- rodnost (2003.): 14 promila smrtnost (2003.):
- očekivana životna dob (2003.) 75 godina,
- narodnosni sastav (2003.): Arapi 45 posto, Indijci i Pakistanci 34, Iranci 16 posto
- vjerski sastav (2003.): sunitski muslimani 92 posto
- službeni jezik: arapski,
- pismenost (2003.): muškarci 94 posto, žene 94 posto
- stupanj urbanizacije (udio gradskoga stanovništva) (2003.): 93 posto
- sastav aktivnoga stanovništva prema sektorima u gospodarstvu (2003.): I. 0,3 posto, II. 59 posto, III. 40 posto
- novčana jedinica: 1 katarski rial; 1 QAR=100 dirhama
|
Ringeraja.hr koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Saznajte više.
Odštampaj
cak i jednu curicu koja nikoga nije imala u invalidskim kolicima...toliko imaju lose iskustvo sa strancima....kaze oni samo prave djecu i nece raditi pa zive od naseg poreza...a nazalost toga je jako puno tocnoga... 
