tiha
|
U djece karakteristična, u odraslih varijacije Tijek bolesti u dojenačkoj dobi je prilično krakterističan, da bi u kasnijoj dobi pokazivao vrlo velike varijacije. Ako dojenče dobro napreduje, posebno ako je na prsima, nakon uvođenja brašnaste hrane najednom imamo stanje u kome dijete prestaje napredovati, gubi apetit, postaje izrazito neraspoloženo, a zatim dolazi do proljeva s karakterističnim izmetom: obilnim, kašastim, sivim, masnim, i pjenušavim, koji izrazito zaudara. Dijete počinje mršaviti, gubiti potkožno masno tkivo, naročito na udovima, dok trbuh postaje velik zbog nadutosti uslijed neodgovarajuće razgradnje hrane i oslabljenih trbušnih mišića. Površina sluznice tankog crijeva kao i njena funkcija bitno su narušene. Naime, crijevne resice su izrazito skraćene pa je shodno tome smanjena apsorpcija svih sastojaka hrane: masti, ugljikohidrata, bjelančevina, minerala i vitamina, što sve dovodi do zastoja u rastu i razvoju djeteta. Klinička slika celijakije tijekom života se mijenja. U ranoj dojenačkoj dobi za bolest je karakteristično često povraćanje i vrlo teški proljevi, da bi se između 9. i 18. mjeseca razvila slika bolesti prilično tipična za celijakiju. U kasnijoj dobi može biti potpuno različita od one u ranom djetinjstvu. Klinička slika može zavarati Međutim, postoje i atipične slike celijakije koje se javljaju u djece poslije druge godine, a isto tako i u odraslih. U kliničkoj slici prevladavaju nespecifične trbušne smetnje, bolovi, slabo osjećanje, proljev, ali i zatvor (opstipacija), niski rast, slabokrvnost, osteoporoza. Pored toga postoje asimptomatski oblici celijakije koji se dijele na: - tihi oblik - latentna celijakija - potencijalna celijakija. Tiha celijakija nema izražene simptome, iako se histološki nalazi promijenjena crijevna sluznica, a u krvi se nalaze protutijela na gluten (antiglijadinska protutijela). Latentna celijakija je oblik bolesti gdje se nalazi normalna crijevna sluznica na normalnoj prehrani, ali osoba je nekoć imala dokazanu atipičnu atrofiju crijevne sluznice koja se nakon bezglutenske dijete normalizirala. I u ovom obliku imamo pozitivan nalaz protutijela na gluten. Potencijalna celijakija, za razliku od latentnog oblika, ima nalaz normalne crijevne sluznice, ali uz pozitivan nalaz protutijela na gluten. Rano prepoznavanje - pravi put Bez biopsije sluznice tankog crijeva ne može se danas sa sigurnošću postaviti dijagnoza. Pretraga se provodi uvođenjem sonde kroz usta i aspiracijom malog komadića površine sluznice crijeva koji se prosljeđuje na histološku analizu. Inače možemo reći da nam je u dijagnostici i kasnijem prihvaćanju bolesti od velike koristi praćenje seroloških markera celijakije - antiglijadinskih i endomizijalnih protutijela - a u zadnje vrijeme i protutijela protiv tkivne transglutaminaze. Međutim, valja još jednom istaknuti kako je bez biopsije tankog crijeva nemoguće postaviti ispravnu dijagnozu. Rano prepoznavanje bolesti i ispravna dijagnoza od bitnog su značenja u zaustavljanju nepovoljnog rasta i razvoja oboljelih od celijakije. Valja naglasiti kako niti jedna kronična bolest ne pokazuje tako povoljne trendove u rastu i razvoju djeteta ukoliko se primjenjuje ispravna dijagnostika i kasnije prehrana bez sadržaja glutena, kao što je to slučaj u ovoj bolesti. Dozvoljeno - zabranjeno Od prehrambenih proizvoda oboljelima od celijakije zabranjuje se sljedeće: brašno i proizvodi od brašna pšenice, ječma, raži, zobi, heljde kao i njihove prerađevine u bilo kojem obliku (npr. kolači, mlijeko s dodatkom brašna, konzerve - zbog brašnastog dodatka), industrijske juhe i sladoledi, karamele, čokolada, industrijski sokovi, lijekovi s ovojnicama brašnastog podrijetla i slično. Prevariti nas mogu namirnice poput jogurta ili svježeg kravljeg sira u koje pojedini proizvođači dodaju brašno. To su samo pojedinačni primjeri koji pokazuju da svaku namirnicu treba dobro procijeniti makar se na prvi pogled činila sigurnom. Dozvoljava se riža, kukuruz, soja, krumpir, sve vrste mesa i ribe kao i sve vrste svježeg voća i povrća. U Europi mnoge industrijske namirnice za prehranu oboljelih od celijakije imaju na ambalaži znak prekriženog klasa pšenice (svjetski znak za hranu bez glutena). Kako dugo provoditi takav način prehrane? Kako je celijakija bolest s trajnom nepodnošljivošću na gluten, dijetetski režim ishrane treba provoditi cijeli život. Pa ipak, i pored tih savjeta roditelji, a posebno djeca, ponekad prekidaju opisani dijetalni režim što može dovesti do manifestacije različite kliničke slike. U dijela bolesnika ponovo će doći do pogoršanja bolesti, dok se u drugih prividno neće pokazivati nikakve promjene osim usporenja rasta, ali će nepridržavanje dijete u kasnijoj dobi dovesti do veće učestalosti nastanka malignih limfoma crijeva. Za kraj istaknimo još jednom: - Celijakija je bolest tankog crijeva s trajnim nepodnošenjem glutena. - Prehrana bez glutena osigurava sasvim normalan rast i razvoj osoba s celijakijom. - Ne uvodite u prehranu dojenčadi namirnice od pšenice, raži, ječma i zobi prije 6. mjeseca života. - Hrvatsko društvo oboljelih od celijakije okuplja oboljele, roditelje bolesne djece i sve ostale zainteresirane osobe, s ciljem da se međusobno upoznaju s problemima što ih donosi celijakija i načinima njihova rješavanja, od općih do vrlo konkretnih svakodnevnih pitanja. adresa Društva: Hrvatsko društvo za celijakiju Klaićeva 16, Zagreb
< Poruku je uredio Renata RR -- 16.11.2008 7:43:32 >
_____________________________
``````sitna i dinamitna :) :)´´´´´´
Denissa 19.06.2004.
Mia 09.11.2007.
|
Ringeraja.hr koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku.
Saznajte više.
Odštampaj
