Odakle da krenem? Imam 9 godina, oduvjek sam bili dobra beba, izrazito inteligentna, vrlo osjećajna i draga. Prvi razred padaju petice, sve štima, drugi razred također. Treći razred, i dalje odlične ocjene ali svako malo u teci piše: nema zadaću, nema opremu...
Razgovaramo, plačemo, smijemo se, opraštamo, obećajemo, ali opet ista stvar.
Ulazim dublje u problem, jednostavno ne čuje što ima ili ne zapiše pa zaboravi do doma što ima za zadaću.  Kaže da joj je teško, da se osjeća jako odbačeno od curica u razredu. Naime, jedna djevojčica je napravila klan i skupila skoro sve oko sebe a ona nije dijete koje se voli nametati tako da je većinom sama. Razmišljam, jeli moguće da se zaista tako loše osjeća zbog toga? Kaže da joj nije ružno u školi, voli ići tamo, ali se jednostavno osjeća odbačenom. Naravno, ne mislim da zbog toga ne piše redovito zadaće. Vjeroajtno je neki drugi problem u pitanju. Kada pitam učiteljicu, ona samo odgovara - ma mama ona vam je divno dijete, bla bla. A u tekama nenapisane zadaće...
Znam da imamo par iskusnih učiteljica, pa molim ako imate što napisati, pišite. I vas mame, koje ste imale sl. iskustva, pišite kako ste riješili problem.

_____________________________

.-..-.
`·.·´
?/
/?
/ \ Bože, molim Te za strpljenje...I to želim odmah sada!

zvonki mooja necakinja ide 4 razred...dobije iz matematike 2 (inace ju doma ratura)..pogledamo ispit - prva strana rijesena savrseno, druga strana zbrljana na brzinu i pola nije rijeseno...uglavnom maloj je koncentracija na nuli..ne zna odrediti vrijeme pisanja testa i onda se dugo zadrzi na jednom zadatku...sto se zadace tice ista stv ar , da ju moja seka ne pita i ne provjerava zadacu isto bi bilo nenapisano...uz to medju omiljenijim je u razredu iako ne gleda sapunice ko vecina cura, nema decke ko vecina cura i tak...zelim reci da je problem u necem drugom a ne u neprihvacanju nje od drugih cura...ili joj ugradit kako si posijes tako ces zet ili puno puno truda u provjeravanje zadaca i mozda da uzmes br od neke mame pa svaki dan provjeris kaj su imali za zadacu ako si ona ne stigne zapisati...

Možda stvarno izgubi koncentraciju i ne čuje kada govore za zadaću. Možda je već to neka rana faza puberteta, zaljubljivanja pa maličkoj misli odlutaju.  Probajte se dogovoriti sa curicom koja sjedi do nje da ju malo upozori kada se govori o zadaći da zapiše ili se čuti njome telefonon nakon škole. Čisto za probu da vidiš. Moj klinac u vrtiću često ima zadaće za doma ( prikupljanje raznih stvari za plakate, crtanje i sl.) isto pola toga ne čuje i ne napravi ili mi zaboravi reći kad dođe doma. Ujutro se obavezno sjeti kaj su morali napraviti i brizne u plač (ipak je odgovoran i sram ga je pojaviti se bez zadaće) pa možeš misliti kak onda ujutro ispuhujem jaja za pisanice, vadim slike s interneta i sl. Javiti će se neka učiteljica koja će ti dati savjet. 

_____________________________

JAN, 18.12.2004.
FRAN, 19.02.2010.

zvonki...po mom mišljenju to su dvije sasvim odvojene stvari pa ću se tako na njih i osvrnuti...

zadaće i oprema...kako su stariji tako im se misli raspršuju na sve više strana i nije neobično da zaboravljaju...
treći razred (treći, zar ne?) je i inače prekretnica...uglavnom do tada djeci pomažu ili ih kontroliraju roditelji, a sad su kao veliki i trebaju sami voditi računa o svojim obvezama...
možeš joj pomoći na nekoliko načina da izvježba odgovornost....
-neka ima blokić u koji će zapisati što je za zadaću i što treba donijeti u školu...
-može telefonski provjeriti s nekim iz razreda što je za zadaću (ovo NE preporučam, ali može ponekad dobro doći)
-zadaću koju nije napravila svakako sutra napraviti (ovo im je obično tako "teško i naporno" da se pokazalo najučinkovitijim)

nagradi je za tjedan u kojem je izvršila sve obveze
pozitivna motivacija čini čuda

što se tiče osjećaja izoliranosti...curice u toj dobi znaju biti okrutne...nažalost...
je li to njen osjećaj ili tvoj dojam?
ako se ona osjeća odbačenom od "klana", sigurno joj je teško...ali vjerujem da u razredu sigurno ima neka curica s kojom se može lijepo družiti...
djeca su, baš kao i mi različiti...nekima više odgovara veliko društvo...a drugi se (oni povučeniji) vežu za jednu ili dvije osobe...
ako je to njoj problem, onda svakako porazgovaraj s učiteljicom...ona može i na tom planu mnogo napraviti...

sretno

_____________________________

imam novi ticker :)

Zvonki, željela bih ti reći da radim u školi i da sam imala slične upite mama (psiholog sam). Moj ti je prvi savjet da ukoliko tvoja škola ima pedagoga ili psihologa, da najprije (obzirom da nisi dobila odgovor od učiteljice) porazgovaraš s njom/njim.
Klanovi su kod djevojčica česti i upravo počinju oko 3, 4 razreda. Dobar pedagog ili psiholog će napraviti radionice na satu SRZ-a. Ukoliko je problem negdje drugdje to bi s vremenom trebalo "isplivati".
Nenapisane i zaboravljene zadaće možeš pokušati riješiti tako svojoj djevojčici ponudiš neki mali lijepi blokić u koji će ona zapisati zadatke za zadaću odmah na satu. Nije loša opcija ni ponuditi joj produženi boravak (naravno ukoliko postoji u vašoj školi).

Nadam se da sam ti barem maaaaaaaaalo pomogla.

Hvala vam na brzim odgovorima
Napisala sam bila cijeli roman, pa me izbacilo

Ovo za blokić sam već bila učinila. Na jedan mali blokić sam joj napisala: mišiću, ovdje zapiši svaki dan što imaš za zadaću. Puno te volim :)
I što je bilo? Ništa...Blokić je završio tko zna gdje
Ovo za društvo, trouby, je ono što ona osjeća. Ona je baš divna djevojčica, ali to što dominik kaže, ne gleda sapunice, ne ferma te fensi šmensi gluposti pa valjda se zbog toga niti ne uklapa u "društvo". Razmišljam da ako se stanje ne popravi nakon svih razgovora, da posjetimo školskog psihologa. Zozo, čak sam i ja pomislla da nije neka rana faza puberteta,ali ima tek 9 godina?  Iako sam na čelu primjetila dva malena prištića ali možda je slučajnost? Mislim, to mi je stvarno prerano?  Iako ona kaže, kako ni sama sebe ne prepoznaje, da zna kako više nije ona koja je bila i da ne zna što joj se događa. Inače, ide još i u o.š. plesa i glazbe. Mislili smo, možda joj je sve to malo previše, pa smo joj predložili da se ispiše ako joj je prenaporno. Ali ona to ne želi. Ne znam

< Poruku je uredio Zvonki -- 29.4.2010 12:13:05 >

_____________________________

.-..-.
`·.·´
?/
/?
/ \ Bože, molim Te za strpljenje...I to želim odmah sada!

zvonki znam da vam je teško...njoj koja mora svaki dan prolaziti iosto, na neki način odbačenost djevojčica iz razreda jako teško pada...pričaj puno s njom...znam i sigurna sam da to i radiš...a kaj se tiće puberteta nama mamama je teško shvatiti kako im još one male bebe (kako si i sama u prvom postu napisala) odjednom rastu, sazrijevaju...dana je pubertet djece sve raniji ali ni to nije opravdanje za to kako ti se djete sada osječa...ja bi na tvome mjestu išla prvo sama kod psihologa a kasnije po dogovoru s njom vodila i nju...
nadam se da će tvoja curica ipak lakše prebroditi taj period...
Kod nas je slična situacija samo kaj moj mali ide drugi razred i sve će napraviti da ga prihvate....jako je veseo, inteligentan i drag ali mu to ne prolazi...djeca su danas toliko okrutna i da kažem zla...nije lako biti dijete ali ja nekako gledam moja mama je uvijek bila tu za mene, braću ali se nije time zamarala dok ja želim samo dobro svome djetetu da ima nekoga s kim će pričati, igrati se...u školi je to drukčije, često se osječa odbačen ali mi smo hodali svaki tjedan u školu, po njega, kod razrednice, ravnateljice...psihologa nismo posjetili jer je učiteljica sam arekla da će se potruditi oko njega na taj način da mu bude lakše, da ima nekoga u školi...spojila je njega i maloga koji je radio klan i sad je sve ok...uvijek ga učim da su svi isti...da se igra s djetetom koje je samo jer je njemu teško...Probaj razgovarati s učiteljicom, ako ona ne promjeni i ne pomogne malecko idi ravnateljici...bori se za nju...


_____________________________

sad sam mama za 5 :)
Tin, Iva, Theo Petar, Iris, Nino Lukas

...Nikad se ne prestani smijati, čak ni kad si tužna. Netko će se možda zaljubiti baš u tvoj osmjeh...

Žao mi je zbog tvoje djevojčice, znam da su djeca u današnje vrijeme okrutna. I da pubertet dolazi sve ranije. od moje frendice sestrična je ni manje ni više sa 10 godina dobila mengu. Mama je bila šokirana kud već, tak da je možda i pubertet nastupio. Sigurno joj je teško ak su je odbacile pa je možda i to muči pa zaboravi. Nadam se da ćete to uspješno prebroditi.

_____________________________

Mamine srećice 14.03.2009. i 2012.

zvonki 

_____________________________

BEK 27.o5.o9.

Joj hvala vam cure

_____________________________

.-..-.
`·.·´
?/
/?
/ \ Bože, molim Te za strpljenje...I to želim odmah sada!

zvonki ja se nadam da ce se sve brzo i pozitivno rijesiti

_____________________________

Ništa u životu nije tako loše, da nebi moglo biti i gore, ali ni tako dobro da nebi moglo biti bolje!! :))

Zvonki, nažalost, ne radim u nižim već s klincima u višim razredima i takvih problema tamo ima na pretak.
Trebaš puno, puno s njom razgovarati (znam i vidim da to već činiš, no moram to reći!) i pokušaj je svaki dan nakon škole pitati Kako je bilo u školi?, Što ste novi učili?, Što se smiješno ili tužno dogodili? i Što je za domaću zadaću?. Ako se ne može sjetiti što je za dz, neka zvrcne prijateljicu s kojom sjedi i pita je. Ako kaže da nema ništo, a ti misliš da možda ipak nešto jest (iz mat i hj je uvijek dz!!!), zamoli je da još jednom razmisli pa neka ipak zovne frendicu da bude sigurna je li u pravu.
Naravno, bez srdžbe, vike i nervoze... Ona mora osjetiti da je to nježan razgovor s mamom, a ne provjera.
A što se tiče klika koje se stvaraju među djevojčicama te dobi...e, to je i meni još misteriji, mada se sjećam da je tako bilo i kad smo mi išli u školu. Uglavnom, ja, kao rzrednik, ako osjetim da djevojčice neku djevojčicu izoliraju ili odbacuju, pokušam je nekako pohvaliti pred njima, ukazati na neku njenu kvalitetu (pa makar to bio i lijep rukopis) i tad joj obično daju šansu. Znam da zvuči bedasto, no njima u toj dobi, puno znači mišljenje autoriteta, ali samo ako je zakamuflirano u celofan. Od savjeta bježe ko vrag od tamjana.
Eto, to je neko moje iskustvo...

_____________________________

Mama je prijatelj kojeg nikad ne prerasteš!

curice su u toj dobi gorje od dečki ,skupljaju klanove i nameću pravila dok dečki još niš ne kuže.I onda ak je mala šefica drapačoza to nemre dobro bit.Ja bi radila na samopouzdanju.

_____________________________

Patrik 04082000
Paolo 30092008
Paula ili Pacifik
Ivanaa

Zvonki 

_____________________________

DINO 04.09. 2007

Jučer sam imala zakazan razgovor sa učiteljicim, ali je meni bilo loše pa sam poslala muža. Stanje je ovako - ona je svjesna da su sva djeca pomalo izgubila na koncentraciji, među njima i ona. Ali ona misli da to nije ništa strašno - proljeće umor i tako. Ocjene su joj i dalje dobre iako je zadnja dva ispita iz hrvatskog napisala za trojku! To joj je bilo jako čudno jer ona iz tih testova - čitanje sa razumijevanjem, ima sve petice i zapravo je najbolja u tome. Rekla nam je da puno radimo s njom, da svaki dan učimo doma i pišemo zadaće s njom jer je ona naučila u boravku to činiti uz pomoć a sada kada to čini doma sama, ona to napiše za 10 min. i to je to. Naravno, svakako ću to činiti. Jednostavno ću sjediti uz nju (iako mi je to preoblem jer imam još 2 djece, ali ja to moram) dok ne napiše zadaću i ne nauči. Nadam se da će se s vemenom stanje popraviti. Što se tiče socijalne strane tu imamo sreće jer nam je učiteljica dosta iskusna u tome, obećela je poraditi na tome i na odnosima među djevojčicama. Nadam se pozitivnom ishodu. Ali, jedva čekam ZAVRŠETAK ŠKOLSKE GODINE PA DA IDEM NA PRAZNIKE!!!!

_____________________________

.-..-.
`·.·´
?/
/?
/ \ Bože, molim Te za strpljenje...I to želim odmah sada!

[Sadržaj poruke je obrisan]