Jeste li i vi u nedoumici koja je pravilna zaštita osjetljive dječje kože na suncu? S jedne strane proizvodi s visokim faktorima i opasnim sastojcima, s druge opekline i oštećenja kože. Postoji srednji, razborit i zdrav put!

Kako, nas roditelje, posvuda upozoravaju koliko je sunce opasno za osjetljivu dječju kožu, djeca se sve više skrivaju od sunca - izvora života i zdravlja. Iza slojeva zaštitnih krema s visokim faktorima i posebnom odjećom. Je li to doista najzdravija zaštita?

Koju zaštitnu kremu odabrati?

Jeste li znali da kremom za sunčanje s faktorom 50 na kožu bebe nanosite 2,5 puta više kemikalija za samo 4% veću zaštitu nego s faktorom 20? I da kreme za sunčanje s kemijskim UV filtrima također mogu sadržavati otrovne i kancerogene tvari koje zapravo pridonose razvoju raka kože? Šest najčešće korištenih kemijskih filtara djeluju i kao hormonski disruptori, pa se osim djece preporučuje da ih izbjegavaju i trudnice. Kreme za sunčanje s kemijskim filtrima sprječavaju i stvaranje vitamina D koji kožu štiti od štetnih UVA i UVB zraka te je ključan za očuvanje zdravlja.

Pa kakvu zaštitnu kremu odabrati za svog mališana? Kako bi zaštita bila doista što sigurnija, posegnite za certificiranim organskim kremama za sunčanje koje koriste mineralne filtre. I s mineralnim filtrima treba biti oprezan - izbjegavajte one s nanočesticama koje proizvođači vole koristiti kako bi izbjegli bjelilo. Rezultati istraživanja o tome jesu li nanočestice opasne ili ne nisu ujednačeni, stoga birajte one bez nanočestica, što i po zakonu (od srpnja 2013.) mora pisati na ambalaži.

Ujutro i navečer

Iako se najviše vitamina D stvara u podne, kada je sunce okomito na površinu zemlje, djecu ne bi trebalo ostavljati na užarenom podnevnom suncu unatoč zaštiti (krema, odjeća i pokrivala za glavu). Koža koja nije premazana kremom za sunčanje zapravo je najbolji pokazatelj kada je sunce prejako. No, budući da nas zaštitne kreme štite od UVB zraka i sprječavaju opekline, uvjereni smo da smo sigurni i na pržećem suncu. No u stvarnosti nemamo osjećaj da smo pretjerano izloženi puno opasnijim UVA zrakama. To se još više odnosi na osjetljivu dječju kožu.

Između 10 i 16 sati dijete stoga držite u hladu i iskoristite blaže jutarnje i večernje zrake sunca. Ali ako ide u vodu, neka ne bude na suncu dulje od 15 minuta i naravno da se zaštiti kremom s mineralnim filterima i šeširom dovoljno velikim da pokrije vrat, a možda i ramena.

Ne zaboravite na "sunčanu" hranu

Kako ističu autori u knjizi Istine i zablude o Suncu, ljudi su zaboravili da su biofotoni važniji od vitamina i kalorija. Vodeći istraživač biofotona i kandidat za Nobelovu nagradu prof. dr. Fritz Albert Popp otkrio je da sposobnost hrane da apsorbira energiju u obliku sunčeve svjetlosti zapravo više određuje vrijednost hrane nego njezin materijalni sastav.

Stoga djetetu tijekom cijele godine nudite što više hrane koja je uzgojena vani na suncu, a ne u staklenicima pod umjetnom rasvjetom iu zatvorenim kavezima. Ljeti se počastite nekim šumskim voćem koje sadrži mnogo više sunca i hranjivih tvari od divnog voća na policama. Na moru je ribu bolje sami peći na vatri jer hrana pripremljena na vatri uzima najmanje energije iz organizma tijekom probave i tako olakšava rad probavnog sustava.

PROČITAJTE JOŠ: Oči i sunce