Čitanje djetetu od rane dobi pozitivno će utjecati na njegov razvoj na različitim razinama.

Ponajprije, zajedničko čitanje roditelja i djeteta utjecat će na povezanost roditelja s djetetom, oblikovati lijepa prva sjećanja djeteta na provođenje vremena s roditeljem uz slikovnice i priče i omogućiti roditelju da zajedničko vrijeme sa svojim djetetom provede na kvalitetan i produktivan način. Takva aktivnost zbližava kroz stvaranje zajedničkih interesa i produbljuje povezanost na nježan i kreativan način.

 

Također, čitanje djetetu potaknut će njegov interes za govorno-jezično izražavanje pa će dijete sve više osvještavati zvukove, glasove, riječi i rečenice koje sluša tijekom roditeljeva čitanja i pobuđivat će mu se interes za sadržaj o kojemu se čita. Dijete će usmjeravati pažnju na roditeljev govor i učit će aktivno slušati.

 

Dijete će i samo proizvoditi zvukove i glasove, a s vremenom i govor, primjerice kroz oponašanje roditeljeva govora ili samostalnim glasanjem kao reakcijom na poticaj čitanjem. Dijete će se pritom igrati vlastitim glasovnim sposobnostima i razvijati glasovnu proizvodnju i artikulaciju.

 

PROČITAJTE JOŠ: Dijete i bajka

 

Dijete će razvijati osjećaj za jezik – upoznavat će se s različitim riječima i njihovim značenjima te osnovnim pravilima za kombiniranje više riječi u rečenice. Također, u starijoj dobi osvještavat će kombiniranje različitih rečenica u smislenu cjelinu (npr. priče, pjesme, brojalice itd.).

 

Usvajati će i temeljni odnos prema knjizi, motoričku vještinu listanja stranica, vizualno prepoznavanje slika u slikovnicama koje odgovaraju sadržaju koji se čita, svjesnost o čitanju s lijeva na desno, uočavanje da govorenim riječima odgovara pisani tekst sastavljen od slova itd.

 

Također, dijete će putem čitanja naglas od rane dobi razvijati svoje komunikacijske vještine, odnosno postajat će svjesno koliko je važno izražavati se, iskazivati vlastite misli i ulaziti u interakciju s drugima, primjerice kroz razgovore o onome što se čita.

 

Razvijat će se i logičke misaone sposobnosti jer će dijete tijekom slušanja priča razvijati prepoznavanje uzročno-posljedičnih odnosa među događajima u pričama, odnosno osvještavat će koji događaj slijedi iza kojega (tzv. sukcesivni odnosi).

 

Slušanjem priča dijete će vježbati slušnu pažnju, pamćenje i koncentraciju, učit će kako usmjeravati fokus na zajedničku aktivnost.

Kroz anegdote u pričama moći će bolje razumjeti vlastite osjećaje, strahove ili događaje s kojima se susreće, pa će se, na temelju radnje u pričama, lakše suočavati i nositi sa svakodnevicom.

 

PROČITAJTE JOŠ: Čitanje iste bajke svaku večer?

 

Nadalje, dijete će se upoznavati s različitim životnim situacijama u kojima se nalaze junaci slikovnica i priča s različitim osjećajima koje pritom doživljavaju. Na taj će se način moći poistovjetiti s drugima, razvijati empatiju i svijest o različitostima te osvještavati toleranciju i prihvaćanje drugih.

 

Međutim, čitanjem djetetu potičemo ga i na razvijanje vlastitog mišljenja o sadržaju slikovnica, ali i općenito o svijetu u kojem živi, te ga hrabrimo da svoje mišljenje iskazuje, argumentira i pritom kritički preispituje sadržaj koji čita ili sluša.

 

Čitanje je važno provoditi na zabavan i poticajan način, kroz brojne šale i zabavne igre te kroz poticanje na zajedničko sudjelovanje i roditelja i djeteta u čitanju, baš kao i kroz pobuđivanje djetetove vlastite maštovitosti koju ono može i želi izraziti i time obogatiti svijet u kojem živimo.

 

Preneseno s Laboratorija čitanja