Radna Terapija

Radna terapija je vještina pomaganja ljudima kako bi oni mogli obavljati svoje svakodnevne aktivnosti. Cilj radnog terapeuta je osposobiti i osnažiti pojedince do njihovih maksimalnih mogućnosti poštujući individualnost svake osobe, njezine želje i ciljeve. Radna terapija potiče samostalnost svih osoba uključenih u proces radne terapije, bilo da su oni djeca, roditelji djece kojima je potrebna pomoć radnog terapeuta, odraslih osoba kojima je narušena samostalnost kao i starijim osobama. Radni terapeut pomaže osobi pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti analizirajući svaku aktivnost posebno, rastavljajući je u jednostavne sekvence, uočavajući gdje se nalazi problem. Problem se po završetku aktivnosti analizira s klijentom kako bi se upoznao s metodama i ciljevima terapije koja bi mogla pomoći u svladavanju

tog problema U radnoj terapiji se poštuje načelo kako je svaka terapijska aktivnost ujedno i analiza iste. Stoga se testiranje u radnoj terapiji provodi kroz svakodnevni rad s klijentom pri obavljanju uobičajnih aktivnosti vezanih uz karakter posla i pojedinih uloga koje se klijentu, kao i nama mjenjaju tijekom uobičajnog dana.
Obzirom da je cilj radne terapije što neovisnija osoba, RT ima utjecaja na život klijenta s MS jer gledajući osobu kao cjelinu, a ne samo njezin kognitivni ili motorički dio metodama RT nalazi načine kako poboljšati i/ili kompenzirati deficite koji se odnose na simtome MS, ne narušavajući pritom jedinstvo osobe. Svaka osoba s MS je različita stoga je nužno aktivno je uključiti u njezin vlastiti terapijski proces. Radni terapeut istražuje rješenja i savjetuje kako doći do cilja koristeći se kadkad i alternativnim načinima ako to znači uspješni dolazak do cilja.
Primjeri problema su različiti kod svake osobe i njihova važnost se razlikuje od osobe do osobe. Nekome veći problem predstavlja što nema sigurnost kad hoće izaći iz kuće i naći se na kavi s prijateljicama nego što nema sigurnost ulaska i izlaska iz kade. Važnost i složenost svake aktivnosti mora se objasniti klijentici/tu kako bi i ona/on mogla/o aktivno sudjelovati u RT procesu te istovremeno vidio/la razlog i važnost pravilno izvedenih koraka određene aktivnosti. Radni terapeut je stučnjak koji poštujući želje klijenta ipak mora postaviti realne ciljeve i prioritete koji bi se realizirali u kratkoročnom ili dugoročnom RT tretmanu.
Primjer ciljeva može biti poboljšanje funkcije u vještinama dnevnog života (oblačenje košulje ili pripremanje ručka za obitelj) ili povećanje vještina suočavanja sa svakodnevnim stresom učeći racionalno planirati aktivnosti kako bi sebi omogućili/la odmor između zadataka.
U bolnici radni terapeut bi trebao biti dio multi-disciplinarnog tima stučnjaka koji se bavi lječenjem osoba s MS. Radni terapeut trebao bi raditi i u zajednici (izvan bolnice) kako bi osobe kojima je pomoć zapravo i najpotrebnija kad nisu u bolnici mogle dobiti odgovarajuću terapiju tijekom boravka u bolnici. Terapeut u zajednici je najbolje upoznat sa zdravstvenim stanjem svojih klijenata te je važan čimbenik u terapijskom tretmanu. RT u zajednici savjetuje na praktične aspekte u terapiji kao što su adaptacije kod kuće ili specijalna pomagala koja osobu čine neovisnom od tuđe pomoći u svakodnevnom životu.

Što može napraviti radni terapeut?
-Savjetovati uređenje kuće po potrebama klijenta. Posebna oprema ne treba biti komplicirana, ali znatno olakšava život osobama pomažući im u izvršavanju cijelih zadataka kao što su oblačenje (košulje – ako osoba ne može više kopčati gumbe treba staviti kvačice “muško – žensko” ili patent zatvarač što je još jednostavnije od kvačica (najgore je pribjegnut širokim majcama koje se navlače bez muke uz minimalan mišićni rad), kupanje ili tuširanje (npr. duža spužva s osiguranjem za fiksaciju šake kako spužva ne bi ispala dok osoba masira teže dostupna mjesta), priprema jela (postoji veliki broj pomagala koja omogućuju samostalnost u kuhinji) ili vožnja.
-Izraditi fiksno ili dinamičko pomagalo koje bi omogučilo bolju funkciju šake
-Nakon analize kuće ukloniti opasne predmete ili ih osigurati/zaštiti kako bi se moguće ozljede svele na minimum.
-Poticati trening koji poboljšava mogućnost izvršavanja zadataka tijekom dana (npr. slikanje na platnu ili papiru ne samo d a poboljšava psihičko stanje klijenta nego je i dobra vježba za šminkanje kod žena. Izrada kolača je odlična vježba za koordinaciju pokreta i organizaciju prostora i vremena, kao i planski raspored rada i odmora, a ujedno i povećava osjećaj vrijednosti)
- Pomoći osobi u suočavanju s privremenim poremećajem vida i memorije
-Poticati aktivnosti koje izgrađuju samopoštovanje i vjeru u sebe (zajedničko druženje s dragim osobama, odlazak na kratke izlete…) Vazno je pronaći aktivnost koju osoba voli ili je uvijek voljela, a nije imala vremena za nju.

Radni terapeut koristi pristup usmjeren na pacijenta kao pojedinca, koristeći aktivnost kao medij, kako bi omogućila izvođenje:
- aktivnosti samozbrinjavanja,
- produktivnosti,
- aktivnosti slobodnog vremena

Glavni cilj je pomoći svakom pojedincu postizanje maksimalne neovisnosti i kvalitete života.
Osobe oboljele od Ms-a lako se umaraju, pa radna terapija stavlja naglasak na aktivnosti koje nastoje umanjiti posljedice umora:
- Korištenje kratkih, ali čestih odmora tijekom dana;
- Planiranje i organiziranje zadataka, radnog prostora, eliminiranje nepotrebnih koraka smanjit će napore i uštedjeti vrijeme i energiju;
- Pravilno rasporediti lakše i teže aktivnosti tijekom dana, teže aktivnosti obavljati u nekoliko faza između kojih moraju bit i periodi odmora;
- Za obavljanje svakog zadatka planirati dovoljno vremena;
- Napraviti dnevni, tjedni i mjesečni plan aktivnosti i sastanaka;
- Eliminirati aktivnosti koje nisu nužne 8npr. Suđe se ne mora bristai, već se može ostaviti da se samo ocijedi)
- Planirati većinu aktivnosti prije podne, jer u to doba imamo najviše nergije
- Izbjegavati rad pri visokim temperaturama, jer povećavaju zamaranje
- Stres može uzrokovati umor, stoga ga treba minimalizirati tehnikama relaksacije
- Ne oklijevati u traženju pomoći ako je nužna (od obitelji ili prijatelja)

TERAPIJSKE INTERVENCIJE KOD OSOBA OBOLJELIH OD MS-a UKLJUČUJU:

1.Aktivnosti samozbrinjavanja
- Osobna higijena
- Oblačenje
- Hranjenje
- Komunikacija

2.Produktivne aktivnosti
- Posao
- Održavanje kućanstva
- Adaptacija stana

3.Aktivnosti slobodnog vremena
Slobodno vrijeme može se opisati kao iskustvo slobodno odabranog sudjelovanja u bilo kojoj aktivnosti koju karakteriziraju: zadovoljstvo, uživanje, ispunjenje i kontrola.

Neke od kreativnih tehnika koje predlažemo osobama oboljelima od multiple skleroze su:
- Kaširanje
- Rad s glinom
- Oslikavanje stakla
- Izrađivanje nakita od FIMO-MASE za modeliranje
- Izrađivanje prigodnih ukrasa i čestitki, slikanje (rad s temperama, pastelama, gvašom...)

Posebna vrijednost radne terapije prepoznaje se u procjenjivanju osoba oboljelih od MS-a kroz aktivnosti njihovog svakodnevnog života i uočavanje problema u izvođenju aktivnosti i njihovom upotrebom kao terapijskog medija, radni terapeut djeluje na pacijentovo osamostaljivanje, zadovoljstvo, a time i na poboljšanje kvalitete života.

Terapijsko jahanje

Stabilna struktura programa terapijskog jahanja STABILNA...

• jer je održiva,
• donosi dobrobit u zajednici,
  
• djeluje holistički na sve skupine korisnika - u terapiji i preventivi,
• zajednica ju prepoznaje i prihvaća,
• pruža potporu za opstanak i razvoj...

• samopouzdanje
• komunikacijske vještine
• toleranciju
• socijalne vještine
• emocionalnu inteligenciju u skupini mladih bez invaliditeta (osnovna i srednja škola)

• FIZIOTERAPIJSKE
  (relaks spazama, simetrija, balans, motorika...)
• PSIHOTERAPIJSKE
  (samopouzdanje, motivacija, tolerancija)
• SOCIOTERAPIJSKE CILJEVE
  (razvoj komunikacijskih i socijalnih vještina)
• ZA OSOBE S TJELESNIM I NETJELESNIM INVALIDITETOM

Govorna terapija

Logopedija proučava govorne nedostatke i poteškoće, te nastoji pronaći napovoljnije načine za njihovo uklanjanje, dok je logoped osoba koja radi na prevenciji govornih poremećaja odnosno rehabiitaciji govora.
U konceptu rada ReAktiva centra najčešća potreba za djelovanjem logopeda je u procesu rehabilitacije neuroloških oštećenja ili poremećaja ( primjerice moždanog udara) kad je jedna najčešćih poslijedica afazija.

Što je afazija?
Afazija je govorno - jezični poremećaj uzrokovan oštećenjem mozga, odnosno njegove govorno dominantne hemisfere. Jedan od najčešćih uzroka je cerebrovaskularni inzult ( moždani udar ) uslijed kojeg dolazi do sužavanja ili začepljenja krvnih žila u mozgu, te prestanka opskrbe mozga krvlju. Kao posljedica toga dolazi do potpunog ili djelomičnog gubitka govora koji nastaje naglo, te čovjek ostaje bez uobičajene sposobnosti verbalnog sporazumijevanja s okolinom.

Postoji više tipova afazije, no najčešće se govori o slijedećima :
. Motorička ( ekspresivna ) afazija odnosi se na gubitak sposobnosti izgovaranja, iako je funkcija govornih organa očuvana.
. Senzorička ( receptivna ) afazija je poremećaj razumijevanja govora, iako je funkcija sluha očuvana.
. Najtežim oblikom smatra se globalna afazija kod koje je oštećeno razumijevanje govora i sam govor.

Dakle, afazija je poremećaj koji pogađa i ekspresivne i receptivne modalitete govora ( govor, razumijevanje, pisanje, čitanje ), te se njezini simptomi uočavaju u svima njima.
Simptomi afazije se ispoljavaju drugačije ovisno o tipu afazije i stupnju oštećenja, a oni su : teškoće u izgovoru, teškoće pronalaženja riječi, poremećaji jezičnog sustava ( narušena morfo - sintaktička sastavnica , pragmatički poremećaji), teškoće u razumijevanju govora, poremećaji čitanja i pisanja. Uz oštećenje govorno - jezičnih funkcija, može se javiti i oštećenje sposobnosti izvođenja matematičkih operacija, te poteškoće u spacio - temporalnoj orijentaciji.