Znanstveno je dokazano da se ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod osobe s autizmom


Roditelji se boje autizma kod svog djeteta, i s pravom. Misteriozan i kompleksan poremećaj mozga, čiji je uzrok još nepoznat, uništava djetetovu sposobnost da govori i komunicira s drugima. Djeci se autizam obično ne dijagnosticira prije druge godine života, no neka djeca počinju pokazivati znakove autizma i prije toga. Postoji li kod vašeg djeteta rizik od autizma? Što biste sve trebali znati i na što morate obratiti pozornost za cbsnews.com otkrila je stručnjakinja za autizam Rebecca Landa, dr.med., direktorica Centra za autizam i srodne poremećaje na Kennedy Krieger Institutu u Baltimoreu.

Nema povezivanja

Čak i ako su premala da pričaju, tipična djeca rade sve i svašta kako bi privukli pažnju svojih skrbnika. Oni se smiješe, tepajku, miču rukama i nogama, itd. Dijete koje ne čini nikakav napor da se poveže s drugima može biti autistično.

Loš kontakt očima

Bebe u dobi od  dva mjeseca već bi trebale početi stvarati kontakt očima. Do dobi od jedne ili dvije godine, ako vaše dijete izgleda više zainteresirano za gleda u stvari (uključujući i usta), mnogo više nego u oči, to je znak koji bi mogao pokazivati da je autistično.




Gdje su riječi?

Guuguu-gaagaa nije samo slatko. To je način na koji vam vaše dijete pokazuje da se jezične vještine razvijaju. Ako vaše dijete ne tepa i guguće do svojeg šestog mjeseca života ili guguće i besmisleno brblja dosta nakon što je već trebao početi koristiti riječi -  on / ona možda ima autizam ili sličan problem.

Nema prepoznavanja imena

S šest mjeseci starosti dijete bi već trebalo brzo pogledati kada netko zove njegovo ime. Oglušuje li se vaše dijete na vaše pozive ili vas pogleda samo jako rijetko? To je znak upozorenja.

Pokaži mi osmjeh

Nasmiješite se djetetu i ono bi vam trebalo uzvratiti osmjehom – barem većinu vremena. Bebe to rade već s dva mjeseca. Alarmirati bi vas trebalo ako dijete uopće ne uzvraća osmjeh i smijanje.

Čudno postavljanje igrački

Djeca s autizmom često će raditi čudne stvari sa svojim igračkama. Možda će ih vrtjeti, tresti ili poslagati – i to će činiti bez ikakvog smisla i svrhe.




Mahanje rukama

Učestalo mahanje rukama bez nekog posebnog razloga je znak upozorenja na autizam. No, i drugi čudni pokreti tijela ili poze isto mogu biti znak nevolje. Ukočuje li vaše djetete često noge ili ruke? Okreće li često zglobove na rukama?

Hodanje na prstima

Većina djece hoda po prstima kada još ne može samo hodati i obilazi oko stola ili kauča. Neka djeca to čine i kasnije, ali iz zabave. No, ako vaše dijete hoda na prstima većinu vremena, ili ako se čini da ne može podnijeti da mu je cijelo stopalo na tlu, trebali biste se zabrinuti.

Ponavljanje riječi

Je li vaše dijete vaša osobna jeka, redovito ponavljajući dijelove ili sve riječi koje izgovorite? To je razlog za zabrinutost. Neka djeca radije ponavljaju sve s TV programa ili reklame nego li da sami pomoću riječi komuniciraju s drugima.

Imitacija, imitacija

Bebe i mala djeca vole oponašati postupke drugih. Tako se oni nauče smijati, jesti i igrati. Dijete koje pokazuje znakove autizma, druge oponaša jako rijetko. Umjesto toga, oni samo promatraju, a ne oponašaju. A kada djeca s autizmom i počnu oponašati druge, oni iz toga ne naprave društvenu igru.




Ima još nekoliko znakova na koje biste trebali obratiti pozornost:

• Dijete je nezahtjevno, gotovo ništa ne traži i uzima ponuđeno, samo se poslužuje onime što želi.
  
• Ne boji se nepoznatih osoba ni s navršenih godinu dana.
  
• Ne obraća pažnju na odlazak majke ili bliske osobe iz prostorije ni s navršene 2 godine. 
  
• Ne igra se igara pretvaranja i ne koristi igračke kao zamjene za predmete. 
  
• Pokazuje izljeve bijesa bez posebnog, jasnog razloga. 
  
• Pokazuje opsesivne interese za pojedine objekte i podražaje.
  
• Jako se veže za dnevne rutine i ne prihvaća promjene.

Naravno, u pravilu neki od ovih znakova sam za sebe ne mora značiti ništa (ili može biti znak nekog drugog poremećaja), no, ako se javlja više znakova obratite se svom liječniku. I to što je ranije to bolje. Znanstveno je dokazano da se ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod osobe s autizmom.