Krv u ejakulatu - hematospermia
Uvod Pojava krvi u ejakulatu nije rijetka. Javlja se kod muškaraca svih životnih dobi i obično uzrokuje veliku zabrinutost. Može biti posljedica brojnih poremećaja, a često se uzrok ne može otkriti. Pretraživanje medicinske baze podataka Medline od 1966. do 2002. godine prema terminu ˝hematospermia˝ daje svega 77 citata od kojih je većina prikaz kliničkih slučajeva ili opis pojave krvi u ejakulatu nakon invazivnih dijagnostičkih pretraga. Najvažnija informacija za pacijente iz pregleda literature jest: krv u ejakulatu iznimno rijetko nastaje zbog maligne bolesti, osobito kod mlađih pacijenata.
Nazivlje Latinski naziv: hematospermia, hemospermia
Sinonimi: krvava sperma, krvav ejakulat, krvava sjemena tekućina, krvavo sjeme
Uzrok Kod prosječno polovine pacijenata ne može se otkriti uzrok. Ejakulat nastaje u sjemenicima, pasjemeniku, sjemenovodu, sjemenskim mjehurima i prostati. Većina volumena nastaje u sjemenskim mjehurićima i prostati pa je podrijetlo krvi najčešće u ovim organima.
Biopsija prostate je najčešći uzrok pojave krvi u sjemenu; javlja se kod polovice muškaraca nakon ovog zahvata. Drugi najčešći uzrok su upale.
Krv u ejakulatu često nestaje nakon 1-2 mjeseca, a ako i dalje traje, a u međuvremenu nije otkrivan uzrok, potrebna je detaljnija obrada.
Mogući uzroci su:
Infekcije Chlamydia
Cytomegalovirus
HIV infekcija
Schistosoma hematobium, Schistosoma mansoni
Trichomonas vaginalis
Tuberkuloza
Maligni tumori (spolno-mokraćni)
Karcinom mokraćnog mjehura
Adenokarcinom prostate
Sarkom prostate
Tumori testisa
Metastaze malignih tumora Melanom
Karcinom bubrežnih stanica
Bolesti prostate Benigna hipertrofija prostate
Kamenci prostate
Proširenje krvnih žila prostate
Prostatični uretralni hemangiomi
Prostatični uretralni polipi
Ciste u prostati
Upala prostate
Bolesti sjemenskih mjehurića Adenomioza
Amiloidoza
Kamenci
Karcinom
Ciste
Prošireni sjemenski mjehurići
Ektopično tkivo prostate
Krvarenje
Poremećaji sjemenovoda i ejakulacijskog puta Kavernozni hemangiom
Zapreka u ejakulacijskom putu
Upala pasjemenika (epidydimitis)
Bolesti mokraćne cijevi Ektopično tkivo prostate
Upala (urethritis)
Bolesti krvnih žila Proširene krvne žile
Maligna hipertenzija
Sustavne bolesti Krvne bolesti sa sklonošću krvarenju
Kronične bolesti jetre
Limfom
Amiloidoza
Hipertenzija
Bolesti prostate Oštećenja prostate uzrok su mnogih slučajeva pojave krvi u ejakulatu. Najčešće je uzrok
biopsija prostate i u tom slučaju simptom nestaje unutar mjesec dana. U jednom je istraživanju
upala prostate nađena kao uzrok u 30% slučajeva. U 2% slučajeva kriv je
karcinom prostate.
Proširenje krvnih žila prostate i
kamenci u prostati rjeđi su uzroci.
Bolesti mokraćne cijevi Upala mokraćne cijevi (urethritis) je cesto uzrok pojave krvi, osobito kod mlađih muškaraca. Ostali poremećaji mokraćne cijevi uključuju
ciste,
polipe,
kondilome i
suženja.
Bolesti sjemenskih mjehura Mnogi autori navode prirođene i stečene
ciste sjemenskih mjehurica kao uzrok hematospermije. Prirođene ciste rezultat su poremećaja u embrionalnom razvoju i povezane s istostranom nerazvijenošću bubrega i/ili nedostatkom sjemenovoda.
Stečene ciste najčešće nastaju zbog upala.
Maligna bolest sjemenskih mjehurica rijetko je uzrok.
Infekcije Infekcije i upalni poremećaji izazivaju oko 40% poznatih uzroka hematospermije. Moguće uzroci su: tuberkuloza, HIV infekcija, citomegalovirus, parazit Shistosoma hematobium, Echinococcus.
Ozljede Ozljeda koja izaziva krvarenje može nastati nakon operacije sklerozacije hemoroida, nakon samostalnog uvođenja raznih predmeta u mokraćnu cijev koja se otvara na vrhu penisa te nakon tupe traume testisa, područja među nogama i prepona. Ozljeda je uzrok prosječno u 2% pacijenata.
Sustavne bolesti Bolesti koje mogu dovesti do pojave krvi u mokraći su:
- povišen krvni tlak (hipertenzija)
- kronična bolest jetre
- amiloidoza
- limfom
- krvne bolesti sa sklonošću krvarenju (npr. von Willebrandova bolest)
Rizični čimbenici za osobe s hipertenzijom su nekontrolirana bolest, povišena koncentracija kreatinina u krvnom serumu, teška proteinurija (izlučivanje proteina u mokraći) i bolest krvnih žila bubrega.
Dijagnoza Kako bi se postavila dijagnoza potreban je detaljan razgovor s liječnikom, pregled i eventualno dijagnostičke pretrage.
Razgovor s pacijentom naziva se anamneza i sastoji se od propitivanja osobnih informacija, razloga dolaska k liječniku, obiteljske anamneze (bolesti u obitelji), osobne anamneze (prethodne bolesti i stanja samog pacijenta), sadašnje bolesti, funkcija i navika. Osobna anamneza usmjerena na ozljede, infekcije i krvne bolesti cesto sužava mogući krug dijagnoza. Muškarci s ovim stanjem često su mlađe dobi (srednja dob <40 g) imaju krv u ejakulatu 1-24 mjeseci. Većina pacijenata ima vise od jedne epizode pojave krvi, sto se može ponavljati tjednima, mjesecima.
Iako ne postoji jedinstvena dijagnoza kronične hematospermije, krv koja se pojavljuje u više od 10 ejakulacija zahtijeva daljnju obradu.
Tijekom
pregleda mjeri se krvni tlak jer visoka hipertenzija može uzrokovati pojavu krvi u spermi. Iako je ova povezanost odavno poznat, točan mehanizam zašto nastaje nije poznat. Moguć je nastanak sličnim mehanizmom kojim nastaje epistaksa (krvarenje iz nosa) kod hipertenzije. Penis treba pozorno pregledati kako bi se utvrdilo postojanje oštećenja koja mogu krvariti. Sjemenovodi se opipavaju kako bi se isključila zadebljanja i čvorovi. Pojava čvorova kod pacijenta koji nije imao kirurški zahvat na sjemenovodima, uključujući vazektomiju, može biti pokazatelj tuberkulozne infekcije. Rijetko su posljedica širenja maligne bolesti iz prostate i sjemenskih mjehurica. Tijekom digitorektalnog pregleda (gdje liječnik prstom ulazi u debelo crijevo) važno je utvrditi jesu li sjemenski mjehurici povećani. Normalno se ne mogu napipati pa je njihovo povećanje alarmantno. Kod muškaraca starijih od 50 godina posebna pozornost pridaje se prostati.
Laboratorijski testovi Analiza mokraće i bakteriološki testovi (urinokultura) mogu dokazati infekciju. Budući je test jeftin i pozitivan rezultat može otkriti uzrok, svim pacijentima s krvi u ejakulatu trebalo bi uraditi urinokultura. Kod mlađih muškaraca treba posumnjati na upalu mokraćne cijevi (urethritis) i uraditi bris mokraćne cijevi. Ako se krv javlja istovremeno i u mokraći potrebne su opsežnije pretrage mokraćno-spolnog sustava i tijela: analiza mokraće, urinokultura, citologija urina (analiza stanica u mokraći), CT trbuha i zdjelice s kontrastom, cistoskopija (promatranje mokraćnog mjehura iznutra optičkim instrumentom).
Analiza i kultura sjemena u nekim je centrima učestala pretraga. Ipak, njihova uloga u dijagnozi je nejasna. Pozitivna kultura sjemena može jednostavno značiti kontaminaciju mokraćne cijevi bakterijama. Analiza sjemena može biti korisna za razlikovanje prave hematospermije od drugih uzroka poremećaja boje sperme. Smith i suradnici objavili su dva slučaja melanospermije kao simptoma malignog melanoma. Melanin uzrokuje tamno smeđu boju sjemena, a ne crvenu ili ružičastu kao krv.
Krvne pretrage uključuju PSA (prostatični specifični antigen) za sve muškarce starije od 50 godina ili starije od 40 ako imaju obiteljsku pojavu karcinoma prostate. Testovi zgrušavanja krvi preporučuju se obaviti svim muškarcima kod kojih se krv u ejakulatu javlja duže od 2 mjeseca.
Od ostalih pretraga korisna je ultrazvučna transrektalna pretraga (kroz završni dio debelog crijeva) koja je svojom jednostavnošću potisnula uporabu metoda kao sto je intravenska urografija, vazografija i seminalna vezikulografija. Zajedno s magnetskom rezonancijom (MR) ova metoda omogućuje dobar uvid u sjemenske mjehurice, prostatu i dio sjemenovoda. MR pomaže u otkrivanju promjena građe zbog hormonske terapije, zračenja, upala, tumora. Najveća prednost MR u odnosu na ultrazvuk je mogućnost prikaza krvarenja u sjemenskim mjehurićima ili prostati.
Cistouretroskopija je promatranje mokraćne cijevi i mjehura optičkim instrumentom i obavlja se kad se ne može naći uzrok hematospermije.
Liječenje Prvi cilj urologa je smiriti prestravljenog pacijenta. Za polovinu muškaraca s ovim simptomom ne postoji terapija, a pojava krvi u ejakulatu rijetko je povezana s teškim bolestima, osobito kod mlađih muškaraca. Važno je uvjeriti muškarca u to jer se pojava krvi u ejakulatu obično povezuje s karcinomom i uzrokuje veliki stres. Tri čimbenika određuju opsežnost dijagnoze i potrebu za liječenjem:
- dob pacijenta
- trajanje i ponovno javljanje krvavog ejakulata
- prisutnost krvi u mokraći
Zloćudna bolest javlja se uglavnom kod pacijenata starijih od 40 godina. Dugotrajna hematospermija zahtijeva agresivniji dijagnostički pristup. Kod mlađih muškaraca s povremenom hematospermijom dovoljno je obaviti digitorektalni pregled uz anamnezu i pregled tijela. Muškarcima starijim od 50 godina s povremenom hematospermijom obavlja se digitorektalni pregled i određuje razina PSA. Ako je istovremeno prisutna krv u mokraći (hematurija) potrebna je procjena gornjeg i donjeg mokraćnog sustava: intravenska pijelografija, ultrazvuk bubrega, CT, cistoskopija).
Kod polovine bolesnika se opisanim dijagnostičkim postupkom neće otkriti uzrok i stanje se najčešće spontano rješava. Kad se postavi dijagnoza određene bolesti liječi se osnovna bolest prema trenutnim standardnim protokolima.
Mokraćne infekcije liječe se odgovarajućim antibioticima temeljem rezultata urinokulture i antibiograma. Kod svih muškaraca terapija treba pokriti enterobakterije (osobito Escerichia coli), a u mlađih muškaraca svakako Chlamidia. Dvotjedno liječenje obično je dovoljno.
Proširene vene prostate i mokraćne cijevi liječe se toplinskom metodom ili sklerozacijom, a ciste sjemenskih mjehurica ili prostate se mogu aspirirati (usisati sadržaj) kroz debelo crijevo. Sklonost krvarenju liječi se prema savjetu hemtologa.
Ne postoji opravdanje a uporabu preparata estrogena ili drugih hormona sto se u prošlosti pokušavalo.
Kirurško liječenje obavlja se kod nekih bolesnika s krvarećim proširenim venama prostate.
Kontrola Kontroliranje nije potrebno ako nakon liječenja nema ponovnih epizoda pojave krvi u ejakulatu.
Prognoza Najčešće se radi o samo-ograničavajućem stanju, a ako je hematospermija posljedica određene bolesti prognoza ovisi o osnovnoj dijagnozi.
Izvor:
www.medicina.hr
< Poruku je uredio Renata RR -- 8.8.2011 17:19:37 >