|
njanja -> RE: ishrana bebe od 3 mj (29.9.2011 9:18:58)
|
Majčino mlijeko je najzdravija hrana za dojenče i jedina hrana koju dijete treba u prvih 6 mjeseci njegova života.
Ono sadrži idealan kvalitativni i kvantitativni sastav hranjivih tvari – bjelančevina, šećera, esencijalnih masnih kiselina, vitamina i minerala koji u potpunosti zadovoljava djetetove potrebe za hranom i tekućinom u prvih 6 mjeseci života.
Nakon 6 mjeseci života, djeca uz majčino mlijeko trebaju i drugu hranu da bi zadovoljila svoje prehrambene potrebe.
Hrana koja se dodaje treba biti nadopuna hranidbenim tvarima koje osigurava majčino mlijeko.
Uvođenje dohrane ne bi trebao značiti prestanak dojenja, kao ni zamjenu majčinog mlijeka krutom hranom. Dohrana znači upravo to što joj i naziv govori: dodatak osnovnoj hrani-majčinom mlijeku.
. Optimalna dohrana treba biti:
• pravovremena – započeta u pravo vrijeme, tako da ne umanjuje dobrobit dojenja
• nutricionistički prikladna – tako da osigurava optimalan unos kalorija i hranidbenih tvari kod dojene djece starije od 6 mjeseci
• sigurna – pripremljena i dana djetetu uz odgovarajuće higijenske mjere i
• prilagođena djetetu – dana u obliku koji je primjeren djetetovoj dobi, u pozitivnoj atmosferi, te u količini koju dijete želi.
Majčino mlijeko jest i dalje najvažniji izvor prehrambenih tvari za djecu i nakon 6 mjeseci života, kada se uz dojenje uvodi i druga hrana.
U prosjeku, dojeno dijete u dobi od 6-8 mjeseci dobiva oko 70% svojih energetskih potreba od majčinog mlijeka, u dobi od 9-11 mjeseci oko 55% i u dobi od 12-23 mjeseca, 40% energetskih potreba.
Majčino mlijeko je hrana visoke hranjivosti i kaloričnosti, koja osigurava više kalorija i hranjivih tvari po mililitru nego većina druge hrane.
Izazov predstavlja kako uvoditi krutu hranu tako da ona bude hranjiva nadopuna majčinom mlijeku, a ne zamjena za nj.
KADA POČETI S DOHRANOM?
Trend ranog uvođenja krute hrane započeo je istovremeno s hranjenjem djece dojenačkim formulama.
Među majkama se pojavio natjecateljski duh tko ima teže dijete koje je jelo što raznovrsniju hranu, u što većim količinama, u što mlađoj dobi.
Industrija dječje hrane je ovaj trend ohrabrivala. Majke se uvjeravalo da je rano uvođenje krute hrane prednost.
U međuvremenu je medicina dokazala ono što majke znaju instinktivno - da majčino mlijeko osigurava najbolji mogući početak prehrane jer je on prirodno cjelovita hrana za djecu. Maloj djeci je bolje bez rane dohrane.
Majčino mlijeko je savršena hrana tijekom najmanje prvih šest mjeseci za zdravo, doneseno dijete i obično nema razloga za uvođenje bilo kakve hrane i pića prije tog roka.
Nedonoščad ipak može trebati dohranu ranije jer su njegove zalihe željeza nešto niže. Savjetujte se o tome s vašim pedijatrom.
Nema strogih ni čvrstih pravila o tome kada biste trebali ili morali svom dojenčetu nuditi i tzv. krutu hranu.
Postoje barem dva dobra razloga za čekanje sa dohranom.
Prvo, želite održati količinu mlijeka, a što više krute hrane dijete pojede, moći će pojesti manje mlijeka.
Što manje posiše, manje će se mlijeka stvarati. Rano uvođenje dohrane povećava rizik od ranog prestajanja dojenja.
Kada kruta hrana zamijeni majčino mlijeko u djetetovoj prehrani, ona umanjuje broj zaštitnih antitijela koje dijete prima.
Ranom dohranom se vrijedna hrana zamjenjuje onom manje vrijednom.
Drugi razlog za čekanje je sljedeći: što je dijete mlađe, vjerojatnije je da će bilo koja druga hrana osim majčinog mlijeka uzrokovati alergije na hranu. Većina krute hrane je slabo probavljiva za malu djecu i može uzrokovati vrlo nepovoljne reakcije kod dvomjesečnjaka, dok je isto dijete može sasvim dobro prihvatiti ako se njezino uvođenje odgodi za vrijeme kada dijete ima šest ili više mjeseci.
Djetetov probavni sustav sazrijeva prvih 6 mjeseci života. Prije nego je sustav spreman na ostalu hranu, većina čvrste hrane se slabo probavlja i može uzrokovati neugodne reakcije. Tako, primjerice, djetetova gušterača ne može lučiti enzim za razgradnju škroba (amilazu) prije navršenih šest mjeseci života.
Isto tako, prije sedmoga ili osmoga mjeseca života djeca ne mogu probaviti žitarice kao ni vlakna iz povrća, budući da im još nije razvijena za to potrebna bakterijska flora.
Dijete je u stanju probaviti gluten tek u dobi između osam i dvanaest mjeseci života. Sve dok se njegov nezreli probavni sustav ne razvije toliko da može probaviti drugu hranu bez problema, bilo bi lijepo i mudro djetetu dati mogućnost da sljedećih nekoliko mjeseci koristi dobit od hrane koje je savršeno prilagođena njegovim potrebama.
Često se mladim roditeljima kaže kako će im dijete početi spavati cijelu noć kada krenu s uvođenjem čvrste hrane.
Takva izjava nenaspavanom paru djeluje vrlo uvjerljivo, međutim, dijete neće početi bolje spavati ako uvedete čvrstu hranu ranije nego je to potrebno.
Neka djeca će odbiti krutu hranu i u dobi od sedam ili osam mjeseci. To može biti prirodan način zaštite djeteta od hrane koja mu može prouzročiti problem.
Takva dojenčad može sasvim lijepo napredovati na majčinom mlijeku sve dok ne budu spremni tolerirati i drugu hranu.
U obiteljima koje imaju povijest alergija, rano uvođenje dohrane se može povezati s alergijskim reakcijama, astmom, dermatitisom.
Na alergijske reakcije na hranu treba posumnjati kada se nakon davanja neke hrane pojave:
- promjene na koži: osip, urtikarija, pelenski osip
- promjene na dišnom traktu: kašalj, kihanje, hripavost, curenje i začepljenje nosa, simptomi prehlade
- crvene oči i svrab
- usna infekcija
- iziritiranost, plač, kolike
- probavne smetnje: povraćanje, zatvor, proljev, nadimanje, plinovi.
Ako nešto od navedenog primijetite, obavezno odvedite dijete liječniku.
Početak uzimanja druge hrane veliki je događaj za dojenče ne samo u prehrambenom smislu, već znači i ulazak u novi svijet okusa i mirisa, navikavanje na gustoću i tvrdoću hrane, postupno privikavanje na jelovnik odraslih.
To je uzbudljivi početak sudjelovanja djeteta u još jednom dijelu obiteljskog života. Dijete treba naučiti jesti bez sisanja i naviknuti se na mnogo novih okusa i svojstava hrane.
Ono treba naučiti da ukusna hrana koja će utažiti njegovu glad može biti poslužena i na tanjuru, a ne mora uvijek doći iz dojke (ili bočice).
KAKO PREPOZNATI VRIJEME ZA NADOHRANU?
Uvođenje novih namirnica u prehranu dojenčeta bi trebalo biti ugodno vrijeme i za mamu i za dijete.
Mama bi trebala imati pozitivan stav o tome i pustiti dijete da joj bude vodič.
Sva djeca nisu spremna na dohranu u istome periodu života. Vaše dijete će vam reći kad je spremno - PROMATRAJTE DIJETE, NE KALENDAR
Oko šestog ili sedmog mjeseca, većina dojenčadi počinje dobivati zubiće i počinje se razvijati prirodna želja (potreba) za žvakanjem i grizenjem.
Njegova usta i jezik spremni su za nove vještine koje će mu trebati, a i probavni mu je sustav vjerojatno spreman uhvatiti se u koštac s novom hranom.
Većina djece pokazuje znakove spremnosti za uzimanje čvrste hrane negdje oko polovice prve godine života.
Ako odjednom poveća zahtjeve za hranom u dobi od otprilike šest mjeseci i ti zahtjevi se nastavljaju dva do tri dana unatoč češćem dojenju, možete pretpostaviti da je došlo vrijeme za dohranu.
Ako je puno mlađe od šest mjeseci ne žurite s dohranom jer bi njegovo ponašanje moglo imati i druge uzroke.
Znakovi djetetove spremnosti na dohranu:
• može sjediti
• izgubljen je refleks kojim dijete automatski gura jezikom hranu iz usta
• spremnost na žvakanje
• izrastao je pokoji zubić
• sposobnost uzimanja hrane rukom i stavljanja u usta
• povećan zahtjev za dojenjem koji se ne može povezati s bolešću, izlaženjem zuba ili promjenama obiteljske rutine
KAKO UVODITI DOHRANU?
Dojeno dijete se već pomalo upoznalo s raznim okusima preko majčinoga mlijeka budući da njegov okus ovisi o hrani koju je majka jela i dijelu dana u kojem dijete siše. Ovo ga može pripremiti na hranu koju će jesti za obiteljskim stolom.
Kada započnete dohranu, vi time ne stavljate samo hranu u djetetov trbuščić, već počinjete razvijati i njegove životne stavove o hrani.
Imajte u vidu da ćete tijekom prve ili druge godine provesti više vremena hraneći svoje dijete nego u bilo kojoj drugoj interakciji s njim. Zato je bolje da oboje uživate u tome.
Jednom kada odlučite da je vaše dijete spremno na drugu hranu osim mlijeka, nudite mu je žličicom, ili čak na svom prstu. Ako ne dojite, nego hranite dijete na bočicu, nemojte nikada miješati drugu hranu s mlijekom u boci.
Na taj mu način uskraćujete mogućnost da odbije tu drugu hranu, a da istovremeno ne odbije i mlijeko.
Budete li u napasti bilo što dodavati u bočicu, sjetite se da je majčino mlijeko po svom sastavu idealno i da u njega ne možete dodavati žitne pahuljice (a niti lijekove…).
Nikada ga ne silite da jede krutu hranu. Dajte mu da kuša i pustite da odluči želi li jesti ili ne želi.
Na početku nije uvijek lako raspoznati odbijanje, i zato radije pogriješite tako što ćete mu dati manje nego što bi možda htjelo, nego više. Imati će cijeli život vremena jesti mrkvu.
Čak i kada se unos mlijeka smanji jer dijete želi jesti više krute hrane, ono će i dalje biti glavni izvor svih potrebnih bjelančevina, minerala i vitamina. Prva kruta hrana potrebna je, dakle, kao dodatni izvor kalorija i nekih prehrambenih tvari.
Ne žurite se. Prijelaz na krutu hranu je ozbiljna zadaća za vaše dijete. Budete li ga uzrujavali pokušavajući ga natjerati onda kada ne želi, može se dogoditi da zamrzi sve što ima veze s dohranom.
Nemojte misliti da će ga glad motivirati. Kada je dojenče gladno, želi sisati mlijeko: to je jedini način na koji zna utažiti glad.
Trebat će mu vremena dok ne otkrije da i ono što mu dajete na žlicu može imati sličan učinak.
Vodite računa o dobu dana. Nemojte davati djetetu krutu hranu za vrijeme obroka pri kojem je jako nemirno. Najbolje vrijeme za davanje dohrane je kasno jutro ili rano poslijepodne.
To je najčešće i najmirniji dio dana za većinu djece. Obično najbolje funkcionira «princip sendviča»: neka najprije nekoliko minuta siše da ublaži najjači osjećaj gladi i da se uvjeri kako je dojka još uvijek tu, na raspolaganju, a zatim mu ponudite nešto krute hrane, a potom opet mlijeka koliko želi. Ako je žedno, utažit će žeđ onim prvim mlijekom, a ako je još gladno, onda će sisati dulje.
Ovo međutim ne mora biti pravilo. Tražite način koji najbolje odgovara baš vašem djetetu.
Ako dijete nije zainteresirano, stavite mu stolicu ili ga sjednite u svoje krilo da gleda kako ostatak obitelji jede. Iskoristite i djetetovu sposobnost da se igra vlastitim ručicama.
U toj dobi neće se mnogo najesti od hrane narezane na štapiće i kockice, ali će u tome uživati. Ta dobra stara navika naših baka ne služi da dijete nahrani trbuh, već osjetila i mozak.
Skuhana mrkva ili grašak, na primjer, mogu pomoći djetetu da trenira motoriku prstiju i koordinaciju.
Uvijek nudite jednu po jednu namirnicu u razdoblju do tjedan dana. Na ovaj način možete odmah uočiti na što dijete reagira (ako reagira).
Iako je dijete starije od 6 mjeseci u znatno manjoj opasnosti od razvoja alergijske reakcije nego mlađe dijete, ipak je reakcija još uvijek moguća. Počnite tako da djetetu date 5 ml (4,7g ili manje) hrane i polako povećavajte količinu.
Isto tako, namirnicu koju ste već uveli u djetetov jelovnik nastojte davati djetetu stalno, barem jednu žličicu tjedno da biste izbjegli moguću alergijsku reakciju zbog ponovnog uvođenja hrane nakon dugog vremena. Ta mjera opreza je potrebna kroz cijelu prvu godinu.
Dijete koje počinje dohranu sa 6 mjeseci ne treba propasiranu i razvodnjenu hranu.
Ako je potrebno, namirnice se mogu na samom početku dohrane gnječiti, uz dodavanje tekućine, no potom se količina dodane tekućine postupno smanjuje kako dijete počinje sve bolje žvakati. No, neka djeca, posebice starije od 6 mjeseci, vole početi s hranom koja se može jesti prstima.
Pravila dohrane:
1. Uvodite novu hranu jednu po jednu da bi se dijete naviklo na novi okus.
2. Napravite razmak od tjedan dana između uvođenja nove vrste hrane kako biste mogli utvrditi uzrok moguće alergijske reakcije.
3. Kod dojenčadi koja su već pokazivala znakove alergije ili čiji su roditelji alergični na hranu, dohrana mora biti sporija i opreznija.
4. U početku dajte djetetu vrlo male količine hrane (1-4 čajne žlice) i polako povećavajte količinu.
5. U hranu za dojenčad ne stavljate sol, začine, niti šećer.
6. Oblik hrane prilagodite djetetu.
7. Kašice se daju žličicom, a tekućina iz čaše.
8. Štetno je stalno uzimanje zaslađenih sokova, naročito kod uspavljivanja. Prirodno iscijeđen svježi sok se u malim količinama daje poslije obroka.
TABLICA DOHRANE
6. mjeseci
-žitarice:kukuruzna krupica, brašno ili pahuljice, riža, rižine pahuljice
-voće:kruške, jabuke
-povrće:mrkva, koraba, špinat**, tikvice, blitva**
-meso: -
-riba: -
-jaja: -
-masnoće i začini:ulje (maslinovo, suncokretovo),margarin
-mliječni proizvodi: -
7. mjeseci
-žitarice:kukuruzna krupica, brašno ili pahuljice, riža, rižine pahuljice
-voće:kruške, jabuke banane, marelice, breskve, šljive, trešnje, dinje
-povrće:mrkva, koraba, špinat**, tikvice, blitva**
-meso:bijelo pileće i pureće meso, janjetina, teletina, kunić
-riba:bijela riba
-jaja: -
-masnoće i začini:ulje (maslinovo, suncokretovo),margarin
-mliječni proizvodi: -
8. mjeseci
-žitarice:kukuruzna krupica, brašno ili pahuljice, riža, rižine pahuljice, pšenično brašno, krupica ili pahuljice, ječam, raž
-voće:kruške, jabuke banane, marelice, breskve, šljive, trešnje, dinje, kupine, jagode, borovnice, maline
-povrće:mrkva, koraba, špinat**, tikvice, blitva**, krumpir, mahune, brokula
-meso:bijelo pileće i pureće meso, janjetina, teletina, kunić, tamno meso, peradi
-riba:bijela riba
-jaja: -
-masnoće i začini:ulje (maslinovo, suncokretovo),margarin, maslac
-mliječni proizvodi: -
9. mjeseci
-žitarice:kukuruzna krupica, brašno ili pahuljice, riža, rižine pahuljice, pšenično brašno, krupica ili pahuljice, ječam, raž
-voće:kruške, jabuke banane, marelice, breskve, šljive, trešnje, dinje, kupine, jagode, borovnice, maline
-povrće:mrkva, koraba, špinat**, tikvice, blitva**, krumpir, mahune, brokula, grašak, rajčica
-meso:bijelo pileće i pureće meso, janjetina, teletina, kunić, tamno meso, peradi, junetina, govedina
-riba:bijela riba
-jaja: -
-masnoće i začini:ulje (maslinovo, suncokretovo),margarin, maslac
-mliječni proizvodi: -
10. mjeseci
-žitarice:kukuruzna krupica, brašno ili pahuljice, riža, rižine pahuljice, pšenično brašno, krupica ili pahuljice, ječam, raž, kruh, dvopek
-voće:kruške, jabuke banane, marelice, breskve, šljive, trešnje, dinje, kupine, jagode, borovnice, maline, agrumi(naranča, limun, grejp)
-povrće:mrkva, koraba, špinat**, tikvice, blitva**, krumpir, mahune, brokula, grašak, rajčica,kupus, kelj, poriluk
-meso:bijelo pileće i pureće meso, janjetina, teletina, kunić, tamno meso, peradi, junetina, govedina
-riba:bijela riba
-jaja: žumanjce
-masnoće i začini:ulje (maslinovo, suncokretovo),margarin, maslac
-mliječni proizvodi: -
11. mjeseci
-žitarice:kukuruzna krupica, brašno ili pahuljice, riža, rižine pahuljice, pšenično brašno, krupica ili pahuljice, ječam, raž, kruh, dvopek,tjestenina
-voće:kruške, jabuke banane, marelice, breskve, šljive, trešnje, dinje, kupine, jagode, borovnice, maline, agrumi(naranča, limun, grejp)
-povrće:mrkva, koraba, špinat**, tikvice, blitva**, krumpir, mahune, brokula, grašak, rajčica,kupus, kelj, poriluk
-meso:bijelo pileće i pureće meso, janjetina, teletina, kunić, tamno meso, peradi, junetina, govedina
-riba:bijela riba
-jaja: žumanjce
-masnoće i začini:ulje (maslinovo, suncokretovo),margarin, maslac,peršin, češnjak
-mliječni proizvodi:svježi kravlji sir, jogurt, kiselo mlijeko
12. mjeseci
-žitarice:kukuruzna krupica, brašno ili pahuljice, riža, rižine pahuljice, pšenično brašno, krupica ili pahuljice, ječam, raž, kruh, dvopek,tjestenina, miješane žitarice, dojenački muesli
-voće:kruške, jabuke banane, marelice, breskve, šljive, trešnje, dinje, kupine, jagode, borovnice, maline, agrumi(naranča, limun, grejp), koštunjavo voće (orah, lješnjak, badem)-mljeveno
-povrće:mrkva, koraba, špinat**, tikvice, blitva**, krumpir, mahune, brokula, grašak, rajčica,kupus, kelj, poriluk, leća, grah, slanutak (čičvarda)
-meso:bijelo pileće i pureće meso, janjetina, teletina, kunić, tamno meso, peradi, junetina, govedina
-riba:bijela riba
-jaja: žumanjce
-masnoće i začini:ulje (maslinovo, suncokretovo),margarin, maslac,peršin, češnjak
-mliječni proizvodi:svježi kravlji sir, jogurt, kiselo mlijeko, vrhnje
13. mjeseci
-žitarice:kukuruzna krupica, brašno ili pahuljice, riža, rižine pahuljice, pšenično brašno, krupica ili pahuljice, ječam, raž, kruh, dvopek,tjestenina, miješane žitarice, dojenački muesli
-voće:kruške, jabuke banane, marelice, breskve, šljive, trešnje, dinje, kupine, jagode, borovnice, maline, agrumi(naranča, limun, grejp), koštunjavo voće (orah, lješnjak, badem)-mljeveno
-povrće:mrkva, koraba, špinat**, tikvice, blitva**, krumpir, mahune, brokula, grašak, rajčica,kupus, kelj, poriluk, leća, grah, slanutak (čičvarda)
-meso:bijelo pileće i pureće meso, janjetina, teletina, kunić, tamno meso, peradi, junetina, govedina, svinjetina, iznutrice
-riba:bijela riba, plava riba
-jaja: žumanjce, bjelanjce
-masnoće i začini:ulje (maslinovo, suncokretovo),margarin, maslac,peršin, češnjak, soli i začini u malim količinama
-mliječni proizvodi:svježi kravlji sir, jogurt, kiselo mlijeko, vrhnje
* tablica je preuzeta iz knjige Moja prva godina koju svaka majka dobije u rodilištu
** uz uvjet da se daju unutar dva sata od branja
|
|
|
|